Rasjed na dnu Pacifika desetljećima stvara isti snažan potres. Sada znamo zašto

Duboko na dnu Tihog oceana, daleko od obale Ekvadora, nalazi se rasjed koji se već desetljećima ponaša gotovo kao geološki sat. Svakih pet do šest godina ondje se javlja potres magnitude oko 6, na istom dijelu rasjeda i s vrlo sličnom snagom. Znanstvenici sada smatraju da su otkrili što stoji iza tog neobično pravilnog ritma.

Rasjed koji se ne ponaša kao većina drugih

Rasjed Gofar smješten je između Pacifičke i Nazca ploče, u području gdje se dvije tektonske ploče ne sudaraju izravno, nego klize jedna uz drugu. Takvi se rasjedi nazivaju transformni rasjedi.

Ploče se ondje pomiču brzinom od oko 14 centimetara godišnje. To je sporo gibanje u ljudskom iskustvu, ali na razini golemih stijenskih masa znači stalno nakupljanje naprezanja. Kada stijene više ne mogu podnijeti pritisak, energija se oslobađa u obliku potresa.

Kod Gofara je neobično to što se taj proces ponavlja s gotovo istim vremenskim razmakom. Potresi se inače ne pojavljuju tako uredno na istom mjestu, s istom snagom, iz ciklusa u ciklus. Upravo zato taj je rasjed postao jedno od najzanimljivijih mjesta za proučavanje ponašanja potresa daleko od naseljenih područja.

Što se događa prije velikog potresa

Kako bi razumjeli taj obrazac, istraživači su postavili instrumente na oceansko dno 2008. godine, a zatim ponovno između 2019. i 2022. godine. Time su mogli pratiti isti rasjed kroz dva potresna ciklusa, razdvojena približno 12 godina.

Podaci su pokazali da se ključ ne nalazi u cijelom rasjedu, nego u posebnim dijelovima njegove građe. Riječ je o geološkim barijerama, područjima koja mogu preuzeti dio naprezanja i spriječiti da se potres proširi dalje nego što bi inače mogao.

Najzanimljiviji signal pojavio se prije velikih potresa. U mjesecima i tjednima prije glavnog udara, područja oko tih barijera postajala su iznimno aktivna. Instrumenti su zabilježili desetke tisuća vrlo malih potresa.

Nakon glavnog potresa gotovo sve bi utihnulo. Aktivnost oko barijera naglo bi pala, kao da je rasjed nakon velikog oslobađanja energije ponovno ušao u mirniju fazu.

Prirodna kočnica u stijeni

Istraživači smatraju da su te barijere složene zone u kojima se rasjed ne nastavlja kao jedna čista pukotina. Umjesto toga, razdvaja se u više bočnih krakova, s pomacima od približno 100 do 400 metara.

Takva građa omogućuje morskoj vodi da prodire duboko u stijene. Kada nastupi veliki potres, voda i razlomljena struktura stijena mogu promijeniti ponašanje rasjeda. Dio stijenske mase tada se može “zaključati”, odnosno pružiti otpor daljnjem pucanju.

U praksi to djeluje kao prirodna kočnica. Potres se može razviti, ali ga barijera ograničava. Zato rasjed Gofar iznova proizvodi potrese slične magnitude, umjesto da se puknuće nekontrolirano širi kroz veći dio rasjeda.

Seizmolog Jianhua Gong sa Sveučilišta Indiana u Bloomingtonu, jedan od autora istraživanja, istaknuo je da takve barijere nisu samo pasivni dijelovi podzemnog krajolika. One su aktivni dijelovi rasjednog sustava, a njihovo ponašanje mijenja način na koji znanstvenici razmišljaju o granicama potresa na ovakvim rasjedima.

Daleko od ljudi, ali važno za opasnije rasjede

Rasjed Gofar nalazi se dovoljno daleko od naseljenih područja da njegovi pravilni potresi ne ugrožavaju obalne gradove. U tome je i njegova znanstvena vrijednost. Ondje se može proučavati snažan potresni ciklus bez neposredne ljudske katastrofe.

No slični rasjedi postoje i u drugim dijelovima svijeta, uključujući područja u kojima potresi mogu pogoditi milijune ljudi. Ako znanstvenici bolje razumiju zašto se potres na jednom mjestu zaustavlja, a na drugom nastavlja širiti, mogu preciznije procjenjivati ponašanje rasjeda i moguće posljedice budućih potresa.

Ovo istraživanje ne znači da će se potresi moći predviđati kao vremenska prognoza. No pokazuje da unutarnja građa rasjeda može imati mnogo veću ulogu nego što se prije mislilo. U slučaju Gofara, geološke barijere vjerojatno su razlog zbog kojeg se jedan duboki pacifički rasjed desetljećima ponaša gotovo nevjerojatno pravilno.

Ivan Petričević

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.