Super-Zemlja po imenu TOI-1075b nalazi se otprilike 200 svjetlosnih godina od Zemlje. Njena masa deset je puta veća od mase našeg planeta, što ju čini pravom planetarnom “gromadom” među super-Zemljama.
TOI-1075b – najveća super-Zemlja ikad
Planeti dolaze u svim veličinama. Neki su stvarno maleni, manji od našeg Mjeseca, dok su drugi zaista divovski. Jupiter je najveći planet u našem Sunčevom sustavu. Prema astronomima, u obližnji plinoviti div stalo bi preko 300 Zemalja, no u svemiru postoje i veći planeti.
NASA je nedavno izvijestila da je pronašla jednu od definitivno najvećih super-Zemalja ikad. Zapravo, riječ je o toliko velikoj super-Zemlji da ju je NASA nazvala “Hulkom” među super-Zemljama. Njeno ime je TOI-1075b.
Znanstvenici uočili planetarni sustav s čak tri super-Zemlje
Super-Zemlja ‘Hulk’
Divovski svijet otkrio je tim astronoma predvođen Zahrom Essack s MIT-a. Kako bi pronašli ovog giganta među super-Zemljama, astronomi su koristili Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS). Četiri osjetljive kamere na ovom satelitu sustavno su skenirale više od 200.000 zvijezda. Kao rezultat toga, TESS je uspio snimiti gotovo 75% neba.
Sljedom toga, otkriveno je 2.100 kandidata za planete, a potvrđeno 66 egzoplaneta. Jedan od onih koji su potvrđeni bio je i TOI-1075b. Da bi se dodatno potvrdilo njegovo postojanje, izvršena su naknadna promatranja. Na iznenađenje astronoma, ne samo da je svijet stvaran, već ima gotovo deset puta veću masu od našeg planeta, što TOI-1075b čini pravom ‘planetarnom gromadom’ među super-Zemljama.
TOI-1075b – pakleni svijet
Zbog njegove nevjerojatno jake gravitacije, na površini TOI-1075b-a osjećali bismo se tri put teži nego na Zemlji. S druge strane, nije da bismo se mogli dugo zadržati na njegovoj površini. Naime, temperature na površini planeta procjenjuju se na 1.050 stupnjeva Celzijusa, što je rezultat izuzetno kratke planetarne orbite od samo četrnaest i pol sati oko male narančaste zvijezde udaljene približno 200 svjetlosnih godina.
Super-Zemlje imaju masu između jedan do deset puta veću od Zemljine te radijus između 1,25 i 2 Zemljina radijusa. Ova vrsta planeta ostaje prilično zagonetna za astronome jer nemamo ništa slično u našem Sunčevom sustavu. Međutim, iako nemamo takve planete u našem Sunčevom sustavu, astronomi kažu da su na temelju njihovih promatranja galaksije takvi planeti prilično česti u Mliječnoj stazi.
Zašto su egozplaneti veličine između super-Zemlje i mini-Neptuna tako rijetki?
Pružanje novog uvida
Čini se da su neki od njih stjenoviti planeti, a neki se čak nalaze unutar nastanjivih zona svojih zvijezda, gdje bi se mogla formirati tekuća voda. TOI-1075b očigledno ne odgovara tom opisu. Zapravo, njegova se površina najvjerojatnije sastoji od rastaljene lave. Unatoč njegovoj nevjerojatnoj veličini, istraživanja ovog planeta mogu pružiti uvid u formiranje stjenovitih planeta kao što je naša Zemlja.
Da bi modelirali kako nastaju različite vrste planeta i kakve mogu biti njihove atmosfere, znanstvenici stvaraju računalne modele temeljene na obrascima pronađenim kod tisuća potvrđenih egzoplaneta. Vodik i helij inače trebali bi biti prisutni na super-Zemljama, no gusti sastav i ograničena atmosfera ovog planeta čini takvo što malo vjerojatnom. Unatoč tome, TOI-1075b jedan je od nekolicine planeta čija se veličina i masa može prilično precizno izmjeriti, što omogućuje znanstvenicima da poboljšaju svoje modele formiranja takvih planeta.
Novi modeli pomažu u razumijevanju super-Zemalja
Koristeći ta mjerenja, znanstvenici mogu lakše predvidjeti imaju li super-Zemlje i druge vrste planeta atmosferu. Do danas je NASA izvijestila o otkriću 5.197 egzoplaneta, a postoji još 9.075 svjetova koji tek čekaju potvrdu. Ovi planeti nalaze se razasuti u čak 3.888 različitih zvjezdanih sustava.
Zanimljivo jest da od 5.197 potvrđenih svjetova do danas, 1.805 čine planeti slični Neptunu, 1.610 njih su plinoviti divovi, 1.587 se odnosi na super-Zemlje, a samo 190 egzoplaneta nalik su našoj Zemlji. Pored toga, postoji i pet planeta nepoznatog sastava.
Koja je najveća nastanjiva super-Zemlja?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
