Zemlja je jedinstvena u odnosu na druge nastanjive egzoplanete

Prema istraživanju, vjerojatnost da će zemljoliki egzoplanet biti prekriven kopnom je oko 80%, dok svjetovi prekriveni oceanima imaju vjerojatnost od oko 20%. Samo 1% ishoda ima raspodjelu kopno-voda doista sličnu onoj na Zemlji.

Egzoplaneti nalik Zemlji

Svemir je ogroman prostor. Zaista ogroman. Možda si možete predočiti sliku o tome koliko je velik gledajući procjene broja zvijezda i planeta u našoj galaksiji. Nedavni izračuni pokazuju da naša matična galaksija sadrži oko 250 milijardi zvijezda. To je milijarda sa ‘m’. Procjene pokazuju da postoji oko 400 milijardi planeta u Mliječnoj stazi. Od ovih 400 milijardi, ima najmanje šest milijardi koji bi trebali biti nalik Zemlji.

Ali što to točno znači, slično Zemlji? Da je egzoplanet stjenovit? Da kruži oko svoje zvijezde u nastanjivoj zoni? Da posjeduje vodu? Kisik?

Istraživači su otkrili da potraga za suhim, hladnim “blijedožutim točkama” oko drugih zvijezda može biti uspješnija potraga od potrage za “blijedoplavom točkom” Carla Sagana. Švicarsko-njemačka studija predstavljena na Europlanet Science Congressu 2022. sugerira da se radi o neobičnoj ravnoteži kopna i vode na Zemlji, koja bi se mogla pokazati ključnom za nastanak života. No, to možda nije slučaj na drugim egzoplanetima.

Vjerojatnost raspodjele kopna-vode kao na Zemlji vrlo je malena

Istraživanje Tilmana Spohna i Dennisa Höninga imalo je za cilj utvrditi kako kontinenti i ciklusi vode mogu oblikovati razvoj zemljolikih egzoplaneta. Prema njihovim modelima, vjerojatnost da će planeti biti prekriveni kopnom je oko 80%, dok svjetovi prekriveni oceanima imaju vjerojatnost od oko 20%. Samo 1% ishoda imalo je raspodjelu kopno-voda sličnu onoj na Zemlji.

Na našem matičnom planetu, Zemljani uživaju u ravnoteži kopna i oceana. “Primamljivo je pomisliti da bi druga Zemlja mogla biti poput naše, ali rezultati naših modela pokazuju da je to malo vjerojatno.” objasnio je izvršni direktor Međunarodnog instituta za svemirske znanosti u Bernu, Švicarskoj.

Koja je najveća nastanjiva super-Zemlja?

Raspodjela kopna-vode snažno utječe na klimatske prilike planeta

Na temelju njihovih numeričkih modela, prosječne površinske temperature ne bi bile previše različite, možda bi varirale za 5° Celzijusa, ali bi raspodjela kopno-ocean utjecala na klimu planeta. Vjerojatno je da bi svijet koji je prvenstveno oceanski, s manje od 10% kopna, imao vlažnu i toplu klimu, sličnu onoj koja je postojala na Zemlji tijekom ere udara asteroida kada su dinosauri izbrisani.

Klima na stjenovitim planetima koji imaju manje od 30% oceana bila bi oštrija, suša i hladnija. Kopnene mase na ovom planetu mogle bi imati hladne pustinje u unutrašnjosti, a njihova bi klima bila slična onoj na Zemlji tijekom posljednjeg ledenog doba.

Zemlja je doista jedinstvena

Vulkanska aktivnost i vremenske prilike približno jednako doprinose rastu kontinenata na Zemlji. U područjima s intenzivnom izloženošću Suncu, buja život koji se oslanja na fotosintezu cvjeta. Oceani djeluju kao rezervoari vode, sprječavajući pojavu suše klime.

Profesor Spohn objasnio je da “aktivnost tektonskih ploča pokreće unutarnja toplina koja stvara potrese, vulkane i planinske formacije. Kako se voda mijenja između atmosfere i unutrašnjosti, na kopnu se odvija lagana erozija.”

“Interakcija između ovih ciklusa u našim numeričkim modelima ukazuje na to da bi Zemlja mogla biti jedinstveni planet te da bi ravnoteža kopnene mase mogla biti nestabilna tijekom milijardi godina.” Profesor je zaključio da iako su svi modelirani planeti nastanjivi, njihova se fauna i flora mogu uvelike razlikovati.

Super-Zemlje izvan nastanjive zone ipak mogu sadržavati život

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

–t.me/kozmoshr