kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Super-Zemlje izvan nastanjive zone ipak mogu sadržavati život
Svemir

Super-Zemlje izvan nastanjive zone ipak mogu sadržavati život

Atmosfera super-Zemlja. Izvor: Depositphotos.com.
objavljeno

U nedavno objavljenom radu znanstvenici tvrde kako bismo trebali otvoreniji prema mogućnostima pronalska izvanzemaljskog života čak i izvan onog što se koncenvionalno smatra nastanjivim zonama.

Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Nature Astronomy, otkriva da stjenoviti izvanzemaljski svjetovi s gustom atmosferom vodika i helija mogu biti nastanjivi milijardama godina, osobito ako imaju umjerenu klimu i tekuću vodu. Kao što je općepoznato, voda je osnova života na Zemlji. U tom svjetlu, potraga za izvanzemaljskim životom obično je usmjerena na istraživanje svjetova s ​​tekućom vodom na površini, poznatih kao nastanjivi svjetovi. Međutim, pored ovog zahtjeva, znanstvenici i dalje nisu sigurni u kojoj mjeri egzoplanete moraju nalikovati Zemlji da bi podržavale život. Ranije studije dalekih svjetova sugeriraju da se mnogi planetarni sustavi bitno razlikuju od naših.

Super-Zemlje

Naš Sunčev sustav ne sadrži super-Zemlje. Riječ je o stjenovitim planetama do 10 puta većima od Zemlje. Unatoč tome, čini se da su ovi planeti uobičajeni u drugim zvjezdanim sustavima diljem galaksije. “Egzoplanete koje otkrivamo vrlo su različite od planeta u našem solarnom sustavu, a to je dobar argument da nastavimo razmišljati izvan okvira kada je u pitanju nastanjivost”, otkrila je glavna autorica istraživanja Marit Mol Lous koja se bavi proučavanjem egzoplaneta na Sveučilištu Zurich, u intervjuu za Space.com.

Znanstvenici su u novoj studiji istražili mogućnost života na super-Zemljama. Pritom treba napomenuti da su astronomi dosad imali priliku promatrati jedino super-Zemlje koje kruže u blizini svojih zvijezda jer ih je lakše pratiti. Unatoč tome, prethodni računalni modeli sugeriraju da bi neke super-Zemlje mogle kružiti mnogo dalje od svojih zvijezda. Vodik i helij, primarni sastojci njihovih planetarnih sustava, mogli bi se zadržati i na super-Zemljama koje su udaljene od svojih zvijezda.

U svemiru vodik i helij čine 99,9% obične materije, no na super-Zemljama koje su blizu svojih zvijezda, ovi elementi  isparili bi zahvaljajući velikoj toplini. S druge strane, super-Zemlje koje se nalaze dalje od svojih zvijezda, posjedovale bi nešto nalik pra-atmosferi naše Zemlji. Koristeći spomenuta saznanja, istraživači su nastojali utvrditi može li takav planet obavijen plinovima biti nastanjiv. Kako stvari stoje, čini se da ako bi takav planet imao dovoljno veliku atmosferu, njegov bi vodik mogao djelovati kao staklenički plin, hvatajući toplinu zvijezde bez obzira na veliku udaljenost od zvijezde.

Naseljive Super-Zemlje

Istraživači su napravili računalne simulacije super-Zemalja s atmosferama koje se sastoje od vodika i helija te koje kruže oko zvijezda sličnih Suncu na udaljenostima od 1 do 100 astronomskih jedinica (AJ – udaljenost između Zemlje i Sunca, otprilike 150 milijuna kilometara). Istraživači tvrde da su Super-Zemlje s udaljenosti većom od 2 AJ mogle sadržavati umjerene uvjete i tekuću vodu u razdoblju od čak 8 milijardi godina.

Ova otkrića sugeriraju da bi se “egzotična staništa također trebala uzeti u obzir kada se istražuje nastanjivost na drugim planetima”, rekao je Mol Lous. Čak i ako ove super-Zemlje postanu lutajući planeti bez vezivanja za zvijezdu, još bi uvijek mogle ostati nastanjive. U ovom kontekstu zanimljivo je reći da nekoliko nedavnih studija sugerira da bi slobodno lutajući planeti mogli biti uobičajeni i da bi ih kolonizacijske civilizacije mogle koristiti kao transportna sredstva. Istraživanja su pokazala da bi samo u našoj galaksiji moglo postojati više od 50 milijardi lutajućih planeta.

Znanstvenici su otkrili da su mnoge Super-Zemlje prevruće da bi zadržale tekuću vodu nakon formiranja. Međutim, lutajuće Super-Zemlje s atmosferama oko 10 000 puta masivnijim od Zemljine mogle bi se na kraju dovoljno ohladiti da zadrže vodu više od 50 milijardi godina ako im atmosfera unutar tog perioda ne spadne na razinu manju od oko pet puta Zemljine.

Izvanzemaljske civilizacije mogle bi putovati svemirom zahvaljujući oceanima lutajućih planeta

‘Pod pritiskom’

Malo je vjerojatno da ćete moći hodati na ovim planeta. Mol Lous je zaključila da su atmosfere na ovim svjetovima 100 do 1000 puta deblje od Zemljine, što bi značilo “otprilike 100 do 1000 puta veći pritisak nego na površini našeg planeta”. Mol Luos dodaje, “Uporedivi su s onim što nalazimo u dubokom oceanu.”

Iako studija zasigurno povećava izglede za otkrivanje života – možda čak naprednog života – sve je to samo teorija dok uistinu ne otkrijemo neku takvu daleku Super-Zemlju i usmjerimo svoje najmoćnije teleskope prema njoj.

Srećom po znanstvenike, svemirski teleskop James Webb je spreman, a podaci koje će prikupiti u bliskoj budućnosti mogli bi pomoći znanstvenicima da bolje razumiju nastanjivost takvih egzoplaneta. Nadalje, planirano lansiranje svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman zakazano je za ne tako daleku 2027.-u, što znači da će astronomi moći tražiti egzoplanete ne samo pomoću metode tranzita, već temeljem gravitacijske mikroleće.

James Webb proučavat će dvije ‘super-Zemlje’

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube