kozmos.hr
Svemir

James Webb proučavat će dvije ‘super-Zemlje’

Umjetnički prikaz planeta 55 Cancri e (©NASA, ESA, CSA, Dani Player (STScI)).
objavljeno

Novi teleskop u jednoj od svojih prvih misija trebao bi proučiti dvije obližnje ‘super-Zemlje’ koje će pomoći razumijevanju rane povijesti našeg planeta.

‘Mete’ novog NASA-inog teleskopa

Svemirski teleskop James Webb – koji bi trebao ući u operativnu fazu za nekoliko tjedana – istraživat će nove stjenovite svjetove s neviđenim detaljima. Znanstvenici imaju ambiciozan plan proučavati geologiju planeta sličnih Zemlji koji su udaljeni od nas oko 50 svjetlosnih godina.

S trenutnim tehnologijama operativnih teleskopa stjenovite planete teže je vidjeti nego plinovite divove, zbog relativne svjetline manjih planeta pored zvijezde i njihove relativno male veličine. Međutim, Webbovo moćno zrcalo i položaj u svemiru trebali bi mu omogućiti da ispita dva planeta nešto veća od Zemlje, poznata kao ‘super-Zemlje’.

‘Super-Zemlje’

Niti jedan od ovih svjetova nije – barem koliko trenutno možemo zaključiti – nastanjiv, ali njihovo istraživanje i dalje bi moglo biti poligon za buduća dubinska proučavanja planeta poput našeg. Dva planeta koje su Webbovi dužnosnici istaknuli uključuju super vrući, lavom prekriveni 55 Cancri e te LHS 3844 b – planet kojem nedostaje značajna atmosfera.

Ilustracija koja uspoređuje dva stjenovita egzoplaneta sa Zemljom i Neptunom. Redoslijedom, s lijeva na desno, nalaze se Zemlja, LHS 3844 b, 55 Cancri e i Neptun (©NASA, ESA, CSA, Dani Player (STScI)).
Ilustracija koja uspoređuje dva stjenovita egzoplaneta sa Zemljom i Neptunom. Redoslijedom, s lijeva na desno, nalaze se Zemlja, LHS 3844 b, 55 Cancri e i Neptun (©NASA, ESA, CSA, Dani Player (STScI)).

55 Cancri e kruži oko svoje matične zvijezde na tijesnoj udaljenosti od 2.4 milijuna km, tj. svega oko četiri posto relativne udaljenosti između Merkura i Sunca. Obilazeći svoju zvijezdu jednom svakih 18 sati, planet ima nevjerojatno visoku površinsku temperaturu.

Znanstvenici su također pretpostavili da je planet ‘plimski utjecajima’ vezan uz zvijezdu, što znači da je jedna strana uvijek okrenuta prema užarenom Suncu (slično kao što je naš Mjesec uvijek okrenut prema Zemlji istom stranom). Ipak, određena opažanja NASA-inog svemirskog teleskopa Spitzer sugeriraju da bi najtoplija zona ovog divljeg svijeta mogla biti malo pomaknuta.

Umjetnički prikaz planeta 55 Cancri e (©NASA, ESA, CSA, Dani Player (STScI)).
Umjetnički prikaz planeta 55 Cancri e (©NASA, ESA, CSA, Dani Player (STScI)).

Znanstvenici kažu da bi ovaj ‘pomak’ topline mogao biti posljedica guste atmosfere koja može prenositi toplinu oko planeta ili pak posljedica toga što noću pada kiša lave u procesu koji uklanja toplinu iz atmosfere.

Inicijalna ispitivanja i istraživanja

Jedan znanstveni tim ispitivat će toplinsku emisiju planeta u potrazi za znakovima atmosfere, dok će drugi tim mjeriti toplinu emisija sa osvijetljene strane 55 Cancri e.

Umjetnički prikaz planeta LHS 3844 b (©NASA).
Umjetnički prikaz planeta LHS 3844 b (©NASA).

LHS 3844 b također je – kao i 55 Cancri e – bliski ‘suputnik’ koji oko svoje matične zvijezde napravi punu rotaciju svakih 11 sati. Međutim, njegova zvijezda je manja i hladnija od one od 55 Cancri e. Dakle, površina planeta je vjerojatno puno hladnija, a Spitzerova opažanja su pokazala da na planetu vjerojatno ne postoji značajna atmosfera.

Treći tim nada se da će uhvatiti signal površine pomoću spektroskopije koji bi im ponudio – pomoću različitih valnih duljina svjetlosti – odgovor na pitanje od kojih elemenata su ‘super-Zemlje’ sastavljene. Spektri toplinske emisije na dnevnoj strani planeta uspoređivat će se s poznatim stijenama poput bazalta i granita kako bi se vidjelo je li moguće zaključiti površinski sastav.

Ova istraživanja trebala bi znanstvenicima pružiti „fantastične nove perspektive na planete slične Zemlji, pomažući nam da saznamo kakva je rana Zemlja mogla biti kad je bila vruća kao što su ovi planeti danas,“ zaključila je na kraju Laura Kreidberg.

Nevjerojatni detalji Webbovih slika oduzimaju dah

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Elizabeth Howell (30. svibnja 2022.), „James Webb Space Telescope will study two strange ‘super-Earths’,“ space.com (pristup 31. svibnja 2022).

Jamie Adkins, Margaret W. Carruthers (26. svibnja 2022.), „Geology from 50 Light-Years: Webb Gets Ready to Study Rocky Worlds,“ nasa.gov (pristup 31. svibnja 2022).

„55 Cancri e,“ exoplanets.nasa.gov (pristup 31. svibnja 2022).

„LHS 3844 b,“ exoplanets.nasa.gov (pristup 31. svibnja 2022).

David Bressan (30. svibnja 2022.), „James Webb Space Telescope Gets Ready To Study The Geology Of Strange New Worlds,“ forbes.com (pristup 31. svibnja 2022).

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji.