NASA-ini roveri Curiosity i Perseverance snimili su dvije nove panorame koje Mars prikazuju kao planet s više geoloških priča. Curiosity u krateru Gale prolazi kroz sve mlađe slojeve Marsove prošlosti, dok Perseverance izvan kratera Jezero istražuje neke od najstarijih terena u Sunčevu sustavu.
Roveri se nalaze 3.775 kilometara jedan od drugoga. Oba rade na područjima starima milijardama godina, ali njihovi se znanstveni zadaci kreću u različitim smjerovima.
Curiosity je na Mars sletio 2012. godine i danas se postupno penje podnožjem planine Sharp u krateru Gale. Svaki novi sloj vodi ga prema mlađem dijelu geološkog zapisa, iz vremena kada je Mars već ulazio u sve sušniju fazu.
Perseverance je u krater Jezero sletio 2021. godine. Nakon istraživanja unutrašnjosti kratera, sada se kreće prema okolnim područjima s vrlo starim stijenama. Upravo ta razlika čini nove panorame važnijima od samog pogleda. Jedna prikazuje Mars nakon vlažnijih razdoblja, dok druga vodi prema mnogo starijem zapisu o nastanku i razvoju planeta.
Panorama koju je snimio Curiosity sastavljena je od 1.031 fotografije nastale između 9. studenoga i 7. prosinca 2025. godine. Prikazuje područje ispunjeno takozvanim boxwork formacijama, mrežama niskih grebena koje iz orbite nalikuju golemim paukovim mrežama.
Te strukture nisu samo neobičan površinski uzorak. Nastale su kada je podzemna voda tekla kroz velike pukotine u stijeni. Minerali koje je voda ostavila za sobom učvrstili su stijenu duž tih pukotina, pa su ti dijelovi s vremenom postali otporniji na eroziju. Mekši materijal oko njih trošio se brže, a na površini su ostali grebeni koji danas tvore prepoznatljivu mrežu.
Panorama rovera Perseverance sastavljena je od 980 fotografija snimljenih između 18. prosinca 2025. i 25. siječnja 2026. godine. Nastala je na području nazvanom “Lac de Charmes”, izvan ruba kratera Jezero, i prikazuje drevni teren oko kratera te njegovu granicu.
Curiosity u krateru Gale prati tragove vode i organske kemije
Današnji Mars hladna je pustinja, ali podaci rovera Curiosity već godinama pokazuju da krater Gale nije uvijek bio takav. Kada je rover 2012. sletio na dno kratera, jedno od glavnih pitanja misije bilo je je li Mars ikada imao okoliš pogodan za život.
Odgovor je stigao brzo. Već tijekom prve godine misije Curiosity je izbušio uzorak iz drevnog jezerskog dna i potvrdio da su ondje nekada postojali važni sastojci za nastanjiv okoliš: potrebna kemija i mogući izvori hranjivih tvari za mikrobe.
Od 2014. rover se postupno penje planinom Sharp, koja se uzdiže oko pet kilometara iznad dna kratera Gale. Ta je planina nastajala taloženjem slojeva sedimenta u nekadašnjim jezerima. Nakon što su se ta jezera povukla, voda se u to područje više puta vraćala u obliku plićih vodenih površina i potoka. U slojevima planine ostao je zapis Marsa koji se kroz vrijeme mijenjao iz vlažnijeg u sve suši svijet.
Zato je kretanje rovera uz planinu posebno važno za razumijevanje Marsove prošlosti. Niži slojevi stariji su od viših, pa Curiosity svojim usponom prolazi kroz različita geološka razdoblja kratera Gale.
Posljednjih godina taj je zapis postao još zanimljiviji. Godine 2025. tim misije objavio je da bi mineral siderit mogao sadržavati dio ugljikova dioksida koji je nekoć bio dio gušće Marsove atmosfere. Znanstvenici su dugo pretpostavljali da su se karbonatni minerali, uključujući siderit, mogli stvarati kada se ugljikov dioksid otapao u drevnim jezerima. No takvi su nalazi na Marsu dugo bili rijetki.
Curiosity je donio i važne rezultate u potrazi za organskim molekulama. Misija je objavila detekciju triju najvećih organskih molekula dosad pronađenih na Marsu, u uzorku koji je rover izbušio još 2013. godine. Riječ je o dugolančanim ugljikovodicima, moguće povezanim s ostacima masnih kiselina, što ih čini važnim tragom u potrazi za složenijom prebiotičkom kemijom na Crvenom planetu.
Godine 2026. znanstvenici su objavili još jedan nalaz: stijena koju je Curiosity izbušio i analizirao 2020. godine sadrži najraznolikiji skup organskih molekula dosad pronađen na Marsu. U uzorku je identificirana 21 molekula koja sadrži ugljik, a sedam ih je prvi put otkriveno na Crvenom planetu.
Perseverance traži stijene koje bi mogle čuvati najstarije tragove života
Dok Curiosity analizira Mars sloj po sloj, Perseverance radi s drukčijim ciljem. Njegova je misija u krateru Jezero usmjerena na drevne stijene i potragu za mogućim dokazima da je na Marsu nekada postojao mikrobni život.
Jezero je odabrano jer nosi snažan geološki zapis vode. Prije više milijardi godina rastaljena stijena ohladila se i oblikovala dno kratera. Kasnije je rijeka donosila vodu i sediment u krater, stvarajući jezero. Takva su mjesta posebno zanimljiva jer se u sedimentima, ako su uvjeti bili povoljni, mogu sačuvati tragovi drevnih mikroorganizama.
Godine 2024. Perseverance je pronašao stijenu nazvanu “Cheyava Falls”. Na njoj su uočeni uzorci koje tim misije opisuje kao “leopardove pjege”. Takvi uzorci nastaju kemijskim reakcijama, a na Zemlji su poznate i reakcije u kojima sudjeluju mikrobi. To nije dokaz života na Marsu, ali jest vrsta nalaza zbog koje se pojedine stijene izdvajaju kao posebno važne za daljnju analizu.
Perseverance se od Curiosityja razlikuje i po načinu rada. Curiosity usitnjava uzorke stijena i analizira ih u svojim instrumentima. Perseverance iz stijena vadi cjelovite jezgre, otprilike veličine komada školske krede, i sprema ih u metalne cijevi.
Rover je dio uzoraka ostavio kao pričuvni skup od 10 cijevi na površini, dok 23 uzorka trenutačno nosi u svojoj unutrašnjosti. Znanstvenici se nadaju da će ti uzorci jednog dana stići u laboratorije na Zemlji, gdje bi se mogli proučiti instrumentima daleko većima i osjetljivijima od svega što je moguće poslati na Mars.
Mars se ne otkriva jednom misijom, nego usporedbom različitih tragova
Perseverance je u međuvremenu zabilježio i pojave koje nemaju izravne veze samo sa stijenama. U jesen 2025. znanstvenici misije objavili su prve zvučne snimke električnih iskri u prašinskim vrtlozima na Marsu. Takav se fenomen ranije pretpostavljao, ali ga roverovi mikrofoni prvi put bilježe izravno.
Druga studija pokazala je da je jedna od osjetljivih kamera rovera Perseverance snimila prve aurore u vidljivoj svjetlosti zabilježene s površine nekog drugog planeta.
Obje misije sada nastavljaju prema novim terenima. Curiosity je napustio područje boxwork formacija i istražuje sloj planine Sharp obogaćen sulfatima, slanim mineralima povezanima sa sušnijim razdobljima Marsove prošlosti. Perseverance nastavlja prema još starijim područjima, među kojima je i lokacija nazvana “Singing Canyon”.
Zajedno, ove dvije panorame pokazuju zašto Mars ne može objasniti jedan rover, jedan krater ili jedan uzorak. Curiosity čita zapise okoliša koji se mijenjao kroz jezera, potoke, minerale i organske molekule. Perseverance traži starije stijene i uzorke koji bi jednoga dana mogli proći najdetaljnije analize na Zemlji.
Njihove se misije ne preklapaju samo u prostoru, nego u vremenu. Jedna prati Mars prema mlađim slojevima njegove povijesti, druga se približava starijim temeljima planeta. Upravo u toj razlici leži vrijednost novih panorama: ne prikazuju samo dva krajolika, nego dvije strane dugog i još nepotpunog zapisa o tome kakav je Mars bio dok je imao vodu, aktivnu kemiju i uvjete koji su mogli biti zanimljivi za život.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
