Na Marsu, u sedimentu starom 3,5 milijardi godina, rover Curiosity detektirao je više od 20 organskih spojeva. Među njima je i molekula koja sadrži dušik i strukturom podsjeća na prekursore DNK, a takva na Marsu dosad nije pronađena. Za planet koji je velik dio svoje povijesti bio mrtav i suh, to je najbogatiji kemijski inventar ikada izvučen iz njegova tla.
Studija je objavljena u časopisu Nature Communications, a vodila ju je Amy Williams sa Sveučilišta Florida, znanstvenica u misijama Curiosity i Perseverance. Eksperiment je proveden još 2020. godine u regiji Glen Torridon unutar kratera Gale, ali podaci su godinama prolazili kroz analizu i recenziju.
Važno je odmah reći i ono što ovaj eksperiment ne može: razlikovati organske spojeve nastale biološki od onih koji potječu iz geoloških procesa ili su doneseni meteoritima. Za takav zaključak uzorke bi trebalo vratiti na Zemlju. No činjenica da se ovako velike i složene molekule uopće održavaju u tlu Marsa milijardama godina mijenja pretpostavku o tome što je ondje moguće pronaći.
Dušik, sumpor i tragovi koji dolaze s meteoritima
Uz molekulu s dušikom, Curiosity je detektirao i benzotiofen, aromatski spoj čija molekula ima dva srasla prstena, a u jednom od njih nalazi se atom sumpora. Takve molekule na planete najčešće stižu meteoritima. Isti materijal padao je i na ranu Zemlju i donio kemijske sastojke od kojih je sastavljen život kakav poznajemo. Drugim riječima, Mars je nekada primao točno ono što je Zemlja pretvorila u biologiju.
Mjesto na kojem je uzorak uzet nije slučajno. Glen Torridon je bogat glinenim mineralima koji čuvaju organske spojeve bolje od drugih sedimenata, a nekada je bio dno jezera. Znanstvenici su to znali i prije pa su ga odabrali upravo zato. Procjena je da dio pronađene organske tvari na tom mjestu leži netaknut već oko 3,5 milijardi godina, a to je razdoblje u kojem je na Zemlji već postojao mikrobni život.
Dvije šalice reagensa za najvažniji test misije
Kemijska analiza provedena je laboratorijem SAM (Sample Analysis at Mars) koji se nalazi na samom roveru, uz pomoć reagensa TMAH koji velike organske molekule razbija na manje fragmente prikladne za detekciju. Curiosity na sebi ima svega dvije “šalice” TMAH-a, pa je svaka upotreba planirana godinama i na najperspektivnijoj lokaciji koju su znanstvenici uspjeli pronaći.
Ovaj nalaz mijenja i planove za buduće misije. Europska misija Rosalind Franklin prema Marsu i NASA-in Dragonfly, koji će letjeti atmosferom Titana, Saturnovog mjeseca, u opremi planiraju isti TMAH test. Rezultat s Marsa time postaje više od kemijskog zapisa, on je dokaz da metoda radi u uvjetima drugog svijeta.
“Sada znamo da se u plitkom podzemlju Marsa čuvaju velike i složene organske molekule”, kaže Williams. “Ostavlja to stvarnu mogućnost da ondje bude očuvano i ono što bi moglo biti dijagnostičko za život.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
