kozmos.hr
Jeste li znali?

Otkrivena nova vrsta egzoplaneta

Egzoplanet Sunrise over group of planets in space (Depositphotos)
objavljeno

Otkrivena je nova ‘vrsta’ egzoplaneta koji su polu stjenovit, polu vodeni, te tako predstavljaju potencijalno mjesto za postojanje života u svemiru.

Istraživanje egzoplaneta

Oko najčešćih zvijezda u svemiru otkrivena je nova vrsta egzoplaneta – sastavljen pola od stijene, a pola od vode, što bi moglo imati velike posljedice u potrazi za životom u svemiru. Crveni patuljci – male i ‘hladne’ zvijezde, obično oko petine Sunčeve mase i do 50 puta tamnije – najčešći su tip zvijezda, čineći više od 70% zvjezdane populacije svemira.

Činjenica da su crveni patuljci tako česti natjerala je znanstvenike da se zapitaju jesu li oni možda najbolja prilika za otkrivanje planeta koji mogu posjedovati život kakav poznajemo na Zemlji. Primjerice, 2020. godine astronomi su otkrili Gliese 887, najsvjetlijeg crvenog patuljka na našem nebu, koji bi mogao imati planet unutar svoje nastanjive zone, tj. planet koji ima uvjete prikladne za tekuću vodu.

Koja je najveća nastanjiva super-Zemlja?

Nastanjivi ili ne?

Međutim, ostaje nejasno jesu li svjetovi koji kruže oko crvenih patuljaka potencijalno nastanjivi – dijelom i zbog nedostatka razumijevanja koje istraživači imaju o sastavu tih svjetova. Prijašnja istraživanja sugerirala su da su mali egzoplanete – oni čiji su promjeri najviše četiri puta veći od Zemlje – koji kruže oko zvijezda nalik Suncu općenito ili stjenoviti ili plinoviti, te posjeduju tanku ili gustu atmosferu vodika i helija.

Vulkani Ione ‘izbacuju’ sumpor na površinu Europe

U novoj studiji astrofizičari su nastojali ispitati sastav egzoplaneta oko crvenih patuljaka. Usredotočili su se na male svjetove pronađene oko bližih crvenih patuljaka koje je promatrao NASA-in satelit za istraživanje tranzitnih egzoplaneta (TESS). U novoj studiji astrofizičari su analizirali 34 egzoplaneta o kojima su imali precizne podatke o promjeru i masi. Ovi detalji pomogli su istraživačima da procijene gustoću tih svjetova i zaključe njihov vjerojatni sastav.

Umjetnički prikaz svijeta koji kruži oko crvenog patuljka i čiji je sastav polu stjenovit, polu voden (©Pilar Montañés (@pilar.monro)).
Umjetnički prikaz svijeta koji kruži oko crvenog patuljka i čiji je sastav polu stjenovit, polu voden (©Pilar Montañés (@pilar.monro)).

„Možemo podijeliti ove svjetove u tri obitelji,“ rekao je koautor studije Rafael Luque. Uz 21 stjenoviti planet i sedam plinovitih planeta, pronašli su šest primjera nove vrste egzoplaneta.

Nova vrsta egzoplaneta

Ovu novu vrstu egzoplaneta čine vodeni svjetovi koji su sastavljeni od vode (bilo u tekućem, bilo u ledenom obliku) i stijena u približno jednakom omjeru (1:1, ili 50%-50%). „Bilo je iznenađenje vidjeti dokaze za toliko vodenih svjetova koji kruže oko najčešće vrste zvijezda u galaksiji. To ima goleme posljedice za potragu za nastanjivim planetima,“ rekao je Luque.

Modeli formiranja planeta znanstvenika sugeriraju da su mali planeti koje su analizirali vjerojatno evoluirali na tri različita načina. Stjenoviti planeti možda su nastali od relativno suhog materijala u blizini svojih zvijezda. Mali stjenoviti planeti imaju gustoću gotovo identičnu Zemljinoj, što znači da i njihove kompozicije moraju biti vrlo, vrlo slične.

Nasuprot tome, vodeni planeti vjerojatno su nastali iz ledenog materijala i rođeni su daleko od svojih zvijezda, iza ‘ledene linije’ gdje se površinske temperature smrzavaju. Kasnije su migrirali bliže mjestu gdje su ih astronomi otkrili.

Konačno, plinoviti planeti također su bogati vodom i možda su nastali na sličan način kao vodeni planeti. Međutim, vjerojatno su u početku posjedovali veću masu i stoga su mogli okupiti atmosferu vodika i helija oko sebe prije nego što su ‘krenuli’ bliže zvijezdi.

Info-grafika omjera između 34 plinovitih, stjenovitih i novootkrivenih vodeno-stjenovitih egzoplaneta analiziranih u novoj studiji (©Rafael Luque, Enric Pallé 2022).
Info-grafika omjera između 34 plinovitih, stjenovitih i novootkrivenih vodeno-stjenovitih egzoplaneta analiziranih u novoj studiji (©Rafael Luque, Enric Pallé 2022).

Malo vode ne znači nužno da nema života!

Iako su stjenoviti planeti relativno siromašni vodom, a vodeni planeti bogati njome, to možda ne znači da su prvi sušni, a drugi prekriveni oceanima, rekli su istraživači. Naime, pojasnili su, „i Zemlja ima samo 0,02% svoje mase u obliku vode. Ovo naš planet s gledišta astrofizike čini suhim svijetom, iako je tri četvrtine površine prekriveno vodom. Nasuprot tome, iako su vodeni planeti koje su istraživači otkrili polu-voda, “to ne znači nužno da imaju ogromne oceane na površini,“ već postoji mogućnost da je njihova voda ‘pomiješana’ sa stijenama!

Znanstvenici se nadaju da će daljnjim istraživanjima vidjeti nalaze li se ove tri vrste svjetova i oko većih zvijezda.

Biološki eksperiment u sklopu misije Artemis I

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Rafael Luque, Enric Pallé, „Density, not radius, separates rocky and water-rich small planets orbiting M dwarf stars,“ Science 377/6611 (2022).

Charles Q. Choi (8. rujna 2022.), „New class of exoplanet! Half-rock, half-water worlds could be abodes for life,“ space.com (pristup 9. rujna 2022).

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji.