NASA-in svemirski teleskop SPHEREx prvenstveno je izgrađen za rješavanje najtežih kozmičkih zagonetki, od mapiranja stotina milijuna galaksija do istraživanja samih početaka svemira. No, čak i najsofisticiraniji instrumenti ponekad moraju skrenuti pogled s dalekih prostranstava kako bi istražili rijetke fenomene u našem vlastitom dvorištu. Upravo to se dogodilo prošlog prosinca, kada je ovaj moćni uređaj usmjerio svoja zrcala prema 3I/ATLAS-u, tek trećem potvrđenom međuzvjezdanom objektu u povijesti našeg sustava.
Riječ je o kometu koji nije nastao oko našeg Sunca, već je do nas doputovao iz nepoznatih dubina međuzvjezdanog prostora. Nakon što je krajem listopada nestao iza Sunca, astronomi su s nestrpljenjem čekali njegov ponovni izlazak, znajući da će bliski susret s našom zvijezdom “otključati” tajne zarobljene u njegovoj unutrašnjosti.
Kemijski otisak dalekog svijeta
SPHEREx (punim imenom Spectro-Photometer for the History of the Universe, Epoch of Reionization and Ices Explorer) nije običan teleskop. Njegova specijalnost je promatranje neba u čak 102 različite boje, od kojih svaka predstavlja specifičnu valnu duljinu infracrvenog svjetla. Iako je njegova glavna misija stvaranje karte cijelog neba koja će obuhvatiti više od 450 milijuna galaksija i 100 milijuna zvijezda u Mliječnoj stazi, ova se tehnologija pokazala savršenom za analizu kemijskog sastava našeg novog posjetitelja.
Kada se komet približi Suncu, toplina uzrokuje sublimaciju leda – izravan prijelaz iz krutog stanja u plin. Taj proces stvara komu, blistavi plinoviti omotač oko jezgre kometa, koji sa sobom povlači prašinu, metale i druge materijale iz dubine objekta. Upravo je tu komu SPHEREx snimio, razlažući njezinu svjetlost kako bi detektirao specifične kemijske potpise.
Rezultati su fascinantni. Infracrvene slike jasno su izdvojile ključne sastojke: vodenu paru, ugljikov dioksid, prašinu, pa čak i organske molekule. Ovi podaci nisu sam kemijski popis; oni su prozor u uvjete koji vladaju u nekom drugom, dalekom planetarnom sustavu gdje je 3I/ATLAS nastao.
Traganje za organskim molekulama
Znanstvenici su znali da će trenutak nakon prolaska perihela – točke najbliže Suncu – biti ključan. Intenzivno zagrijavanje pojačalo je ispuštanje plinova, otkrivajući materijale koji su možda milijardama godina bili zamrznuti u srcu kometa. Podaci koje je prikupio SPHEREx, zajedno s opažanjima drugih teleskopa dok je objekt još vidljiv, pomoći će astronomima da rekonstruiraju povijest ovog lutalice.
Posebno je uzbudljiva potraga za složenim organskim molekulama. Njihovo prisustvo na međuzvjezdanom objektu moglo bi nam reći mnogo o tome koliko su građevni blokovi života rašireni u galaksiji. Razumijevanje kako led na 3I/ATLAS-u reagira na Sunčevu toplinu također pruža uvid u to kako se slični procesi odvijaju u sustavima iz kojih ovakvi objekti bivaju izbačeni.
Dok SPHEREx nastavlja svoju dvogodišnju misiju mapiranja svemira, ovaj kratki “izlet” u promatranje kometa podsjeća nas da najzanimljivija otkrića ponekad ne leže na rubu vidljivog svemira, već jure kroz naše neposredno susjedstvo!
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
