Rover ExoMars tražit će tragove života u golemim naslagama gline na Marsu

Nova studija pokazuje da se naslage gline u području predviđenom za slijetanje rovera Rosalind Franklin protežu znatno dalje nego što se dosad smatralo. Jedna hipoteza otvara posebno zanimljivu mogućnost: Oxia Planum prije oko četiri milijarde godina mogao je biti dio golemog vodenog okoliša, možda čak dna dubokog oceana.

Glineni zapis drevnog Marsa

Rover Rosalind Franklin, dio misije ExoMars, trebao bi sletjeti u Oxia Planum, područje koje se smatra jednim od najboljih mjesta za potragu za tragovima drevnog života na Marsu. Glavni razlog su naslage gline.

Minerali gline nastaju u prisutnosti tekuće vode. Zbog toga mogu čuvati podatke o razdoblju u kojem je Mars bio vlažniji i potencijalno pogodniji za život nego danas. Nova analiza upućuje na to da su velike količine vode oblikovale Oxia Planum, ali i šire područje Crvenog planeta.

Rosalind Franklin ondje će proučiti sedimente bogate glinom i pokušati utvrditi jesu li u njima sačuvani tragovi nekadašnjeg života. Rover bi trebao pomoći i u rekonstrukciji vodenog okoliša u kojem su te naslage nastale.

Je li Oxia Planum bio dno drevnog oceana?

Oxia Planum leži u širokoj nizini povezanoj s okolnim dijelovima Marsove površine. Takav položaj znanstvenicima dopušta scenarij u kojem su se tamošnje naslage gline formirale u golemom vodenom tijelu, možda dubokom nekoliko kilometara, prije oko četiri milijarde godina.

Postoji i druga mogućnost: područje su mogle oblikovati velike poplave koje su se širile ravnicama iz drevnih podzemnih spremnika vode. Kada rover počne raditi na površini, njegovi instrumenti, kotači i bušilica trebali bi pomoći u provjeri koji od tih scenarija bolje odgovara stvarnim uvjetima na terenu.

Prema novoj studiji, naslage gline povezane s mjestom slijetanja protežu se sve do područja Mawrth Vallis, oko 300 kilometara od Oxia Planuma. Mawrth Vallis također je bio među kandidatima za slijetanje rovera Rosalind Franklin.

Riječ je o golemom sustavu naslaga, širokom približno 600 kilometara, s visinskom razlikom većom od jednog kilometra. Ako ih je doista oblikovao ocean, njegove bi obale bile među najvišima koje su dosad predložene za Mars.

“Zbog veličine područja ne govorimo o lokalnoj pojavi, nego o regionalnom ili globalnom procesu koji je zahtijevao goleme količine vode. Budući da rover cilja najstarije naslage u tom sustavu, njihovo istraživanje moglo bi biti važno za razumijevanje geologije i rane klime Marsa, ali i za potragu za tragovima života”, objašnjava Jorge Vago, projektni znanstvenik ExoMarsa

Prekid u taloženju otkriva promjenu okoliša

Znanstvenici su u analizi spojili podatke dvaju orbitera: instrumenta OMEGA na ESA-inom Mars Expressu i instrumenta CRISM na NASA-inom Mars Reconnaissance Orbiteru. Ti su im podaci omogućili da prouče mineralni sastav i raspored slojeva između Oxia Planuma i područja Mawrth Vallis.

Rezultati pokazuju da oba područja imaju sličan slijed mineralnih slojeva. Na granici između dvaju glavnih slojeva bogatih glinom istraživači su pronašli trag drevne Marsove površine. Ta je površina neko vrijeme bila izložena udarima meteorita, a poslije je prekrivena mlađim naslagama.

Taj trag stare izložene površine važan je jer upućuje na prekid u taloženju. Nakon tog zastoja promijenili su se kemijski uvjeti u vodi, a s njima i mineralni sastav naslaga u oba područja.

“Utvrdili smo prekid u taloženju, što je prilično zagonetno jer upućuje na razdoblje vrlo slabe površinske aktivnosti, osim udara meteorita. Nakon toga uslijedila je promjena kemije vode i mineralnog sastava i u Oxia Planumu i u Mawrth Vallisu”, kaže Inés Torres Auré sa Sveučilišta u Lyonu, glavna autorica rada objavljenog u časopisu Icarus.

Prema novom vremenskom okviru, gline u Oxia Planumu nastale su prve, prije oko četiri milijarde godina, prije onih u području Mawrth Vallis. Slijetanje u Oxia Planum zato bi roveru Rosalind Franklin moglo pružiti izravan uvid u proces koji je oblikovao drevne naslage gline na velikom području Marsa

Bušilica će tražiti tragove ispod površine

Rover Rosalind Franklin nosi kamere, spektrometre, radar za istraživanje podzemlja i mali analitički laboratorij. Jedan od najvažnijih dijelova misije bit će bušilica koja može dosegnuti do dva metra ispod Marsove površine.

To je važno jer su dublji slojevi bolje zaštićeni od zračenja i drugih nepovoljnih uvjeta na površini. Uzorci iz takvog okruženja mogli bi sačuvati kemijske tragove koji su na površini davno uništeni. Laboratorij u roveru analizirat će njihov sastav i tražiti moguće biopotpise.

“Instrumente na roveru upotrijebit ćemo za provjeru otkrića iz orbite, za razumijevanje drevnog okoliša u kojem su te naslage nastale i za potragu za mogućim dokazima života na Marsu. Toplina i hranjive tvari na drevnom morskom dnu Marsa mogle su pružiti staništa za rani život”, kaže Elliot Sefton-Nash, zamjenik projektnog znanstvenika ExoMarsa.

Prije dolaska rovera, istraživački tim nastavlja kartirati puni opseg naslaga, tražiti dodatne prekide u njihovu nastanku i procijeniti koliko su dugo trajali. Ti će podaci pomoći da Rosalind Franklin, kada počne raditi na površini, istražuje Oxia Planum kao dio mnogo šire povijesti vode na ranom Marsu

Ivan Petričević

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.