Najopasniji dio svake misije na Mjesec ne događa se pri polijetanju ni tijekom preleta, nego na samom kraju, kada se kapsula velikom brzinom vraća kroz Zemljinu atmosferu. Upravo prema toj fazi sada ide posada misije Artemis II, nakon što je ostavila Mjesec iza sebe i obavila korekcijsko paljenje motora koje je Orion, nazvan Integrity, postavilo na točnu putanju prema Zemlji. Ako sve prođe prema planu, četvero astronauta pri ulasku u atmosferu moglo bi putovati brže nego bilo koji ljudi prije njih.
Letjelica je u utorak navečer po istočnoameričkom vremenu uključila potisnike na 15 sekundi, a time je brzina promijenjena za oko 50 centimetara u sekundi. Na prvi pogled riječ je o gotovo zanemarivoj korekciji, ali upravo takvi sitni zahvati odlučuju hoće li se kapsula vratiti ondje gdje treba i pod kutom koji omogućuje siguran ulazak u atmosferu.
Povratak kroz najosjetljiviju fazu
Kako piše IFLScience, povratak je predviđen za subotu, 11. travnja 2026., oko 2:07 po hrvatskom vremenu. Letjelica Integrity trebala bi sletjeti u Tihi ocean uz obalu San Diega u Kaliforniji, gdje će posadu i kapsulu preuzeti američki brod USS John P. Murtha. NASA je potvrdila da je brod već napustio luku i krenuo prema području iz kojeg će nastaviti prema mjestu oporavka, dok će točna lokacija i završni raspored ovisiti o najnovijim vremenskim prognozama.
U međuvremenu Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch iz NASA-e te Jeremy Hansen iz Kanadske svemirske agencije sve se brže vraćaju prema Zemlji kako gravitacija našeg planeta preuzima glavnu riječ. Pri ulasku u atmosferu trebali bi dosegnuti oko 40.000 kilometara na sat, što bi bilo dovoljno da sruše rekord koji i dalje drži Apollo 10 sa 39.937 kilometara na sat tijekom povratka na Zemlju.
Takva brzina nije samo statistika za povijesne tablice. Ona određuje koliko će snažno atmosfera kočiti kapsulu, kolikom će toplinskom opterećenju biti izložen toplinski štit i koliko će precizno cijeli profil povratka morati biti izveden. Ulazak u atmosferu ujedno je faza u kojoj nema mnogo prostora za pogrešku: kapsula mora dovoljno usporiti da bi kasnije mogla otvoriti padobrane, ali pritom mora izdržati temperature od više tisuća stupnjeva.
Zašto NASA mijenja povratak
NASA je pritom u ovu misiju ušla s jasnom poukom iz Artemis I, prethodnog, bespilotnog leta Oriona. Ta je kapsula pri povratku bila tek neznatno sporija od rekorda Apolla 10, ali je koristila drukčiji profil spuštanja. Umjesto izravnijeg ulaska, Orion je tada izveo manevar u kojem je najprije “odskočio” od gornjih slojeva atmosfere kako bi dodatno smanjio brzinu, a zatim ponovno zaronio prema Zemlji.
Upravo se taj pristup smatra jednim od mogućih razloga zbog kojih su se na toplinskom štitu Artemis I pojavile neočekivane pukotine. NASA je i nakon toga navela da bi posada u takvoj kapsuli i dalje bila sigurna, ali je za Artemis II ipak odlučila smanjiti rizik. Zato je promijenjena putanja povratka, odnosno skraćena dionica koju Orion prelazi od prvog ulaska u atmosferu do slijetanja u Tihi ocean.
Kako je još u veljači za Space.com rekla Kenna Pell iz NASA-ina Svemirskog centra Johnson u Houstonu, cilj te promjene jest ograničiti koliko dugo Orion ostaje u temperaturnom rasponu u kojem se tijekom Artemis I pojavio problem s toplinskim štitom. Drugim riječima, NASA sada ne testira samo povratak ljudi s puta oko Mjeseca, nego i izmijenjeni način ulaska u atmosferu koji bi trebao biti sigurniji za posadu.
Zbog toga će završetak misije Artemis II biti mnogo više od simboličnog povratka nakon povijesnog obilaska Mjeseca. To će biti trenutak u kojem će se istodobno provjeriti nova sigurnosna rješenja, izdržljivost Oriona i granice ljudskog povratka iz dubokog svemira. NASA je najavila da će u idućim danima objaviti više pojedinosti o samom ulasku u atmosferu, a tada će biti jasnije i hoće li Artemis II uz povratak kući donijeti i novi brzinski rekord u povijesti čovječanstva.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
