Astronomi su otkrili planetarni sustav u kojem se nalaze ne jedna, već tri super-Zemlje, kao i dva super-Merkura – tip planeta koji je izuzetno rijedak i egzotičan. Zapravo, super-Merkuri su toliko rijetki da je do danas otkriveno samo osam takvih planeta.
Planetarni sustav HD 23472
Spektrograf kojim upravlja ESPRESSO (eng. Echelle Spectrograph for Rocky Exoplanet- and Stable Spectroscopic Observations) otkrio je dva ‘super-Merkura’ u planetarnom sustavu HD23472. Prema tvrdnjama astronoma, ti su planeti iznimno rijetki. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Astronomy & Astrophysics, ispitalo je kako sastav malih planeta varira u odnosu na položaj planeta, kao i u odnosu na temperaturu i svojstva zvijezde.
Susana Barros, istraživačica na Institutu za astrofiziku e Ciências do Espaço (IA), koja je vodila projekt, objašnjava da je razlog za promatranje ovog planetarnog sustava bio istraživanje sastava malih planeta te proučavanje razlika između posjedovanja i neposjedovanja atmosfere. Prema istraživačima, isparavanje atmosfere moglo bi biti povezano sa zračenjem zvijezda. “Iznenađujuće, tim je otkrio da je sustav u pitanju sastavljen od tri super-Zemlje sa velikim atmosferama te dva Super-Merkura koji su najbliži zvijezdi domaćinu.”
Koja je najveća nastanjiva super-Zemlja?
Super-Merkuri
HD 23472 sadrži pet egzoplaneta od kojih tri imaju masu manju od Zemljine. Pet planeta izmjereno je metodom radijalne brzine koja je otkrila da se radi o nekim od najlakših egzoplaneta dosad. Pomoću ove tehnike mogu se otkriti male varijacije u brzini zvijezde uzrokovane orbitama planeta. ESPRESSO spektrograf instaliran povrh VLT-a na Europskom južnom opservatoriju (ESO) u Čileu, pružio je visoku preciznost pri promatranju, omogućivši ovo rijetko otkriće. Što se sastava tiče, super-Zemlje i super-Merkuri pandani su Zemlji i Merkuru. Njihova glavna razlika je u tome što, primjerice, super-merkuri sadrže veću količinu željeza. Međutim, egzoplaneti ovog tipa izuzetno su rijetki u svemiru.
Zapravo, poznato ih je samo osam, računajući dva nedavno otkrivena. Ne znamo zašto Merkur ima relativno veću i masivniju jezgru od Zemlje i drugih planeta u našem Sunčevom sustavu. Riječ je o također jednom od najgušćih planeta u Sunčevom sustavu. Postoji mogućnost da je ogroman udar odvalio dijelove Merkurovog plašta ili su možda, budući da je Merkur najtopliji planet u Sunčevom sustavu, njegove visoke temperature utjecale na isparavanje dijela njegovog plašta. Kako bismo razumjeli nastanak takvih objekata, važno je pronaći druge planete poput Merkura.
Otkriven planet veličine Marsa, ali sastavom sličan Merkuru
Otkriće pomaže znanstvenicima u razumijevanju nastanka super-Zemalja i super-Merkura
Zanimljivo je i to što otkriće dva super-Merkura u istom planetarnom sustavu, umjesto samo jednog, znanstvenicima daje mnogo dublju sliku o toj vrsti planeta. “Prvi put smo pomoću ESPRESSO spektrografa otkrili sustav s dva super-Merkura. To nam pomaže da shvatimo kako su ti planeti nastali,” objašnjava Alejandro Suárez, istraživač na IAC-u i koautor ove studije. “Mogućnost velikog udara koji je uzrokovao nastanak super-Merkura već je malo vjerojatna sama po sebi, no dva gigantska udara u istom sustavu čine se gotovo potpuno nevjerojatnim.” Koautor ove studije Jonay González, istraživač na IAC-u, naveo je da će biti potrebno daljnje istraživanje sastava planeta kako bi se razumjelo njihovo nastajanje.
Nadalje, koristeći Extremely Large Telescope (ELT) i njegovu prvu generaciju spektrografa visoke rezolucije ANDES, znanstvenici će po prvi put imati priliku ispitati sastav površine ili postojanje potencijalne atmosfere na udaljenim egzoplanetima. Znanstvenici mnogo bolje mogu razumjeti nastanak i razvoj planetarnih sustava kada odrede imaju li planeti atmosferu ili ne. Naravno, krajnji cilj tima jest pronaći još jedan planet poput Zemlje te odrediti je li planet nastanjiv ili ne. “Željeli bismo proširiti ovu vrstu istraživanja na planete s dužim razdobljima prihvatljivih temperatura”, zaključuje Barros.
Svemirski teleskop James Webb donosi revoluciju u mapiranju atmosfera egzoplaneta
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
