Nedavno otkriće tri kodeksa iz 16. i 17. stoljeća pruža novi uvid u povijest Azteka, uključujući i povijest njihove prijestolnice Tenochtitlána, na mjestu današnjeg Mexico Cityja. Ovi dokumenti, poznati kao Kodeksi San Andrés Tetepilco, nude detaljan prikaz života i običaja drevne civilizacije koja je utjecala na središnji Meksiko, ističući njihovu političku moć, društvenu strukturu i kulturno nasljeđe. Privatna obitelj, koja je generacijama čuvala ove astečke dragulje, nedavno ih je prodala meksičkoj vladi, kako izvještava španjolski dnevnik El País. Značaj ovog transfera nije samo u financijskoj transakciji vrijednoj 9,5 milijuna pezosa (približno 526.000 Eura), već i u kulturnom i povijesnom bogatstvu koje kodeksi otkrivaju.
Asteci, čija je moćna imperija dostigla vrhunac tijekom 15. i 16. stoljeća, uspostavili su svoju prijestolnicu u Tenochtitlánu, na lokaciji današnjeg Mexico Cityja. Uzlet i pad ove civilizacije, od osnutka glavnog grada oko 1300. godine, preko širenja svojeg teritorija, do konačnog poraza od strane španjolskih osvajača između 1519. i 1521. godine, zabilježen je u spomenutim kodeksima. Posebice, jedan od kodeksa detaljno opisuje osvajanje grada Tetepilca oko 1440. godine, pri čemu je njegov vladar priznao vazalitet Aztecima, a također i dolazak Španjolaca u 1519. godini, dokumentirajući promjene sve do 1611. godine. Ovi kodeksi, napisani na izvornom jeziku Nahuatl i Španjolskom, svjedoče o kontinuitetu pisanja i zapisivanja događaja unatoč promjeni vlasti.
Važnost kodeksa San Andrés Tetepilco
Istraživanjem kodeksa, koje je provelo osoblje Metropolitanskog autonomnog sveučilišta u Mexico Cityju, otkriveno je da su neki dijelovi pisani na amate papiru, koristeći tinte izrađene od biljaka, ugljena i indiga, čime su stvorene živopisne crvene, žute oker, crne i plave boje. Ovaj metodološki pristup ne samo da potvrđuje autentičnost dokumenata, već i pruža uvid u sofisticirane tehnike koje su koristile drevne civilizacije. Dva preostala kodeksa iz ove značajne kolekcije obuhvaćaju osnivanje Tetepilca te imovinu koju je držala crkva u tom gradu, dodatno obogaćujući naše razumijevanje socijalne i ekonomske strukture u astečkom društvu. Sada smješteni u Zbirci meksičkih kodeksa Nacionalne knjižnice za antropologiju i povijest (BNAH), ovi kodeksi postaju predmet detaljnih istraživanja s ciljem dubljeg razumijevanja bogate povijesti Meksika.
Ovaj izuzetan nalaz ne samo da osvjetljava prošlost, već i naglašava značaj očuvanja i proučavanja kulturnog naslijeđja, omogućavajući budućim generacijama da cijene i uče iz složene povijesti svojih predaka. Kroz analizu i interpretaciju ovih kodeksa, stručnjaci i povjesničari nastojat će razotkriti nove aspekte o životu Azteka, njihovim običajima, vjerovanjima i svakodnevici, što predstavlja neocjenjivi doprinos globalnoj povijesnoj znanosti. Za Meksički nacionalni institut za antropologiju i povijest (INAH), ova akvizicija predstavlja ključni korak u misiji zaštite i promicanja meksičke kulturne baštine. Očuvanje i detaljno proučavanje ovih kodeksa omogućit će ne samo rekonstrukciju povijesnog narativa Azteka, već i bolje razumijevanje dinamika koje su oblikovale današnji Mexico City i šire područje Meksika.
Kako ova dokumenta postaju dostupna široj javnosti i akademskoj zajednici, očekuje se da će potaknuti novi val istraživanja i interesa za drevne civilizacije Amerike. Time se otvaraju vrata za nove interpretacije i perspektive, koje mogu obogatiti naše razumijevanje prošlosti i informirati buduće generacije o važnosti kulturne i povijesne baštine. U tom kontekstu, otkriće Kodeksa San Andrés Tetepilco predstavlja ne samo povijesni trenutak za meksičku antropologiju i povijest, već i za svjetsku znanstvenu zajednicu, pružajući jedinstven uvid u život i vrijeme jedne od najfascinantnijih civilizacija koje su ikada postojale na Zemlji. Nastavak istraživanja i studija ovih kodeksa bez sumnje će otkriti još neispričanih priča iz drevnog Meksika, dodatno osvijetljujući mjesto Azteka u svjetskoj povijesti.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
