S impresivnih 5.523 potvrđena egzoplaneta unutar 4.117 sustava i dodatnih 9.867 koji čekaju potvrdu, istraživački fokus pomaknuo se s detekcije na detaljnu karakterizaciju ovih dalekih nebeskih tijela. Riječ je o traganju za potencijalnim znakovima života, odnosno biološkim pokazateljima ili biosignalima.
S nadolazećim opservatorijima poput Nancy Grace Roman Space Teleskopa i ESA-ine misije PLATO, očekuju nas revolucionarna otkrića.
Iako novi teleskopi redovito zauzimaju naslovnice, ne smijemo zanemariti važnost zemaljskih opservatorija. U ovom kontekstu posebno se ističe instrument HiRISE, postavljen na ESO-vom Very Large Telescope (VLT).
Dr. Arthur Vigan, koji predvodi istraživački tim iz Laboratoire d’Astrophysique de Marseille, surađuje s kolegama iz prestižnih svjetskih institucija. Njihova istraživanja, koja trenutačno čekaju objavu u časopisu Astronomy & Astrophysics, ističu revolucionarnu ulogu HiRISE-a u proučavanju egzoplaneta.
Izravno snimanje: Budućnost istraživanja
Proučavanje egzoplaneta doživljava transformaciju, s izravnim snimanjem kao metodom izbora. Ova tehnika koncentrira se na zabilježenom svjetlu koje se odbija od atmosfera i površina egzoplaneta.
Ključna prednost izravnog snimanja, kako objašnjava dr. Vigan, je mogućnost razlikovanja kemijskog sastava atmosfere egzoplaneta. Kako bi naglasio izazov, koristi usporedbu s pokušajem snimanja svijeće pored svjetionika s udaljenosti od 700 km, istovremeno ističući kako HiRISE pridonosi prevladavanju takvih izazova.
HiRISE: kruna VLT-a
Specifično osmišljen za karakterizaciju ekstrasolarnih divovskih planeta, HiRISE radi u infracrvenom spektru, omogućujući detekciju fenomena poput apsorpcije vodene pare i vulkanske aktivnosti.
HiRISE kombinira osobine drugih instrumenata, čime pojačava VLT-ovu snaga u snimanju. Dr. Vigan posebno ističe njegovu vrhunsku rezoluciju koja omogućuje detaljne spektralne karakterizacije.
Ekonomična unaprjeđenja u astronomiji
Modernizacija postojećih instrumenata često se pokazuje kao mudra odluka. Dok izgradnja novih objekata može biti skupa, integracija instrumenata kao što je HiRISE pokazuje se kao isplativa, kako u financijskom tako i vremenskom smislu.
Podsjećajući na isplativost ovog pristupa, dr. Vigan napominje da je razvoj HiRISE-a znatno ekonomičniji u usporedbi s izgradnjom potpuno novih opservatorija, poput ELT-a. Osim što ubrzava istraživanja, iskustvo s HiRISE-om pruža dragocjene lekcije za buduće projekte, posebno kada je riječ o iščekivanom europskom ELT-u.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
