U Maglici Prsten otkriven je dosad nepoznat oblak ioniziranog željeza, oblikovan kao “šipka” i smješten unutar unutarnjeg sloja maglice. Otkriće je objavljeno u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, a tim je predvodio dr. Roger Wesson sa Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL) i Sveučilišta u Cardiffu.
Autori navode da je ta izdužena struktura duga približno 500 puta koliko iznosi Plutonova orbita oko Sunca, a ukupna masa željeznih atoma usporediva je s masom Marsa. Struktura je zabilježena unutar eliptično oblikovane maglice poznate s brojnih snimaka, uključujući infracrvene prikaze Svemirskog teleskopa James Webb.
Maglicu Prsten prvi je 1779. u sjevernom zviježđu Lire zabilježio francuski astronom Charles Messier. Danas je poznata kao šarena “ljuska” plina koju zvijezda izbaci kada dođe do kraja faze izgaranja nuklearnog goriva. Sličan proces, u razdoblju od nekoliko milijardi godina, očekuje i naše Sunce, koje će izbaciti svoje vanjske slojeve.
WEAVE je prvi put “presnimio” cijelu maglicu u spektru
Neobičan oblak željeza otkriven je zahvaljujući novom instrumentu WHT Enhanced Area Velocity Explorer (WEAVE), instaliranom na 4,2-metarskom teleskopu William Herschel, kojim upravlja Isaac Newton Group. Promatranja su izvedena u načinu rada Large Integral Field Unit (LIFU).
LIFU je snop od stotina optičkih vlakana. Omogućio je da se, prvi put, dobije spektar u svakoj točki preko cijelog vidljivog područja Maglice Prsten i to kroz sve optičke valne duljine. Spektar je mjerenje u kojem se svjetlost razdvaja na pojedine valne duljine, pa se iz njega može odrediti kemijski sastav na različitim položajima unutar maglice.
Wesson navodi da je WEAVE omogućio promatranje “na novi način”, uz znatno više detalja nego ranije: “Dobivanjem spektra neprekidno preko cijele maglice možemo stvarati slike maglice na bilo kojoj valnoj duljini i odrediti njezin kemijski sastav na bilo kojem položaju.” Dodaje da se tijekom obrade podataka, pri pregledavanju prikaza na različitim valnim duljinama, u središtu poznatog prstena jasno izdvojilo nešto što ranije nije bilo prepoznato: “ovu ranije nepoznatu ‘šipku’ ioniziranih atoma željeza.”
Kako je nastala “šipka” i je li u igri ispareni planet
Kako se takva struktura formirala, autori zasad ne mogu objasniti. Ističu da će za odgovor biti potrebna dodatna, detaljnija promatranja, te iznose dva moguća scenarija.
Prvi je da “šipka” otkriva dosad nepoznat detalj o tome kako je zvijezda izbacivala materijal tijekom nastanka maglice, odnosno kako je napredovalo izbacivanje plina iz zvijezde koja je maglicu stvorila. Drugi je scenarij, koji autori opisuju kao intrigantniji, da je željezo zapravo luk plazme nastao isparavanjem kamenitog planeta koji se našao zahvaćen ranijim širenjem zvijezde.
Suautorica, profesorica Janet Drew s UCL, naglašava da je ključno utvrditi pojavljuju li se uz željezo i drugi kemijski elementi: “Definitivno trebamo znati više, osobito postoji li uz novootkriveno željezo i neki drugi kemijski elementi, jer bi nam to vjerojatno reklo koju klasu modela trebamo slijediti. Trenutačno nam nedostaje ta važna informacija.” Tim zato radi na nastavku studije i planira prikupiti podatke koristeći WEAVE-ov LIFU u višoj spektralnoj razlučivosti kako bi bolje razumjeli kako je “šipka” mogla nastati.
WEAVE će u sljedećih pet godina provoditi osam istraživačkih pregleda, od promatranja obližnjih bijelih patuljaka do vrlo udaljenih galaksija. U okviru pregleda, program Stellar, Circumstellar and Interstellar Physics, koji vodi Drew, prati i mnoge druge ionizirane maglice diljem sjevernog dijela Mliječne staze. Wesson smatra da bi bilo “vrlo iznenađujuće” kada bi se pokazalo da je struktura u Maglici Prsten jedinstvena: “Nadamo se da ćemo, kako budemo promatrali i analizirali više maglica nastalih na isti način, otkriti još primjera ove pojave, što će nam pomoći da razumijemo odakle željezo dolazi.”
Znanstvenik projekta WEAVE, profesor Scott Trager sa Sveučilišta u Groningenu, poručio je da otkriće “fascinantne, ranije nepoznate strukture” u objektu “koji vole promatrači neba diljem sjeverne hemisfere” pokazuje mogućnosti instrumenta WEAVE. “Radujemo se mnogim novim otkrićima s ovim novim instrumentom”, dodao je.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
