Astronomi su otkrili plan NASA-ine buduće međuzvjezdane sonde, čiji je cilj dosezanje u svemir dalje od bilo koje dosadašnje misije.
Astronomi su predstavili plan znanstvenog istraživanja novog istraživačkog aparata, sonde Interstellar, koja bi za 50 godina trebala doseći oznaku od tisuću astronomskih jedinica od Sunca. Dizajn nove sonde sličan je svemirskoj letjelici New Horizons koja je istraživala Pluton, a njezino lansiranje zakazano je za 2030-e.
Granica heliosfere, gdje se sunčev vjetar susreće sa strujama plazme, plina i prašine iz Lokalnog međuzvjezdanog oblaka, nalazi se na udaljenosti od 90 do 120 astronomskih jedinica od Sunca (za usporedbu, Pluton se nalazi na udaljenosti od 39,5 astronomske jedinice sa Sunca).
Ovo je područje koje je izuzetno zanimljivo za astrofizičare jer se odvijaju mnogi fizički procesi koji nisu odgovorni samo za oblik i dinamiku naše heliosfere već i za astrosfere drugih zvijezda.
Do danas su tu točku prešla četiri vozila, a samo su dva od njih (Voyager 1 i Voyager 2) uspjela dobiti dragocjene znanstvene podatke dok istražuju okoliš. Još jedan uređaj – New Horizons – u budućnosti će prijeći granicu heliosfere, ali do tada će već prestati raditi.
10 stvari koje biste trebali znati o NASA-inoj novoj međuzvjezdanoj sondi
1.Razvoj letjelice započeo je 2017. godine u sklopu NASA-inog programa heliofizike.
2.Očekuje se da će međuzvjezdana sonda moći doseći oznaku od tisuću astronomskih jedinica od Sunca prije nego što prestane raditi.
https://kozmos.hr/meduzvjezdani-navigacijski-sustav-koji-nam-postavlja-kozmos-na-dohvat-ruke/
3.Znanstveni program misije prilično je opsežan – međuzvjezdana letjelica trebala bi znanstvenicima pomoći da shvate veličinu, oblik i strukturu heliosfere, postoji li pramčani udarni val i koja su svojstva vodikovog zida.
4.Osim toga, istraživače zanima utjecaj Sunca na parametre lokalnog međuzvjezdanog medija i obrnuto, procesi ubrzanja i hvatanja čestica na granici heliosfere, Kuiperovi pojasevi, kao i svojstva međuzvjezdanih neutralnih plinova i prašine koji prodiru u heliosferu i njihove razlike od materije Sunčevog sustava.
5.Masa aparata bit će 850-950 kilograma, od čega će oko 90 kilograma biti za znanstvenu opremu: analizatore plazme, nabijene i neutralne čestice, senzore prašine i kozmičkih zraka, magnetometar i kamere.
6.Dvije nove generacije radioizotopskih izvora energije bit će instalirane na brod. Za razmjenu podataka sa Zemljom koristit će se petmetarska antena koja radi u X-opsegu, a koja bi trebala osigurati prijenos podataka brzinom od 500 bita u sekundi s udaljenosti od 1000 astronomskih jedinica.
7.Dizajn nove međuzvjezdane sonde bit će sličan aparatu New Horizons.
8.Trenutno se finalizira analiza koncepta misije i priprema se izvješće za NASA-u koja bi trebala odrediti datum početka stvaranja oba znanstvena instrumenta i same sonde.
9.Očekuje se da će sonda biti lansirana u svemir 2030-ih pomoću rakete-nosača SLS Block 2.
10.Nakon toga, međuzvjezdana sonda napravit će gravitacijski manevar u blizini Jupitera i razvijat će brzinu od 7-8 astronomskih jedinica godišnje dok ne dosegne heliosferu 15 godina nakon lansiranja. Očekuje se da će međuzvjezdana sonda raditi najmanje pedeset godina.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• Carter, J. (2021, April 27). NASA’s new ‘Voyager’: 7 things to know about the 50-YEAR ‘INTERSTELLAR Probe’ mission to burst our cosmic bubble.
• O’Neill, M. (2021, April 28). Probing deep space with a new interstellar spacecraft.
• Parton, J. (2021, April 26). NASA’s new spacecraft will explore the reaches of interstellar space.
• Provornikova, E., Brandt, P., Ralph L. McNutt, J., DeMajistre, R., Roelof, E., Mostafavi, P., . . . Runyon, K. (2021, March 03). Unique heliophysics SCIENCE opportunities along the interstellar probe journey up to 1000 AU from the sun.
• Sever, M. (n.d.). Probing deep space with interstellar.
