Morski ljudi možda su srušili carstva brončanog doba

Pojavili su se niotkuda, poput oluje na pučini, i pretvorili moćna drevna kraljevstva u ruševine — ali do danas ne znamo tko su bili tajanstveni morski ljudi koji su uzdrmali temelje tadašnjeg svijeta.

Od pamtivijeka je more budilo strah i fascinaciju. No krajem brončanog doba, negdje između 1200. i 1150. godine prije Krista, more istočnog Mediterana možda je izbacilo nešto još zastrašujuće: savez ratničkih naroda koji su napadali s brodova i ostavljali pustoš gdje god bi pristali. Povjesničari ih nazivaju morski ljudi, a njihova pojava poklapa se s iznenadnim padom gotovo svih velikih civilizacija tog razdoblja — Mikene, Hetitskog Carstva, Ugarita i mnogih drugih.

Problem je što o tim ljudima gotovo ništa ne znamo. Nisu ostavili gradove, pismo, grobnice ni oružje. Sve što znamo temelji se na opisima njihovih neprijatelja, posebno Egipćana. Zbog toga neki sumnjaju u njihovu stvarnu moć, dok drugi vjeruju da su upravo oni uzrokovali jedan od najvećih kolapsa u ljudskoj povijesti.

Egipatski zapisi govore o invaziji s mora

Najpoznatiji prikaz morskih ljudi nalazi se na zidovima pogrebnog hrama faraona Ramzesa III. iz 12. stoljeća prije Krista. Reljef prikazuje žestoku bitku između egipatske vojske i napadača s mora — ljudi na brodovima s kopljima i okruglim štitovima, odjevenih poput stranaca iz dalekih zemalja. Prema hijeroglifskom natpisu, radilo se o savezu plemena poput Peleset, Šekeleš, Tjeker, Denjen i Uešeš, koji su došli s područja današnje Sicilije, Sardinije, Cipra i Male Azije.

U tekstu stoji da su morski ljudi prethodno poharali cijeli niz država — Hetite, Karkemiš, Arzawu, Cipar — i da im se nijedna zemlja nije mogla suprotstaviti: “Niti jedna zemlja nije opstala pred njihovim oružjem.” Bitka kod delte Nila oko 1175. godine pr. Kr. bila je, prema egipatskim zapisima, prijelomna točka: Egipćani su ih porazili i time zaustavili njihovo napredovanje.

Slične opise nalazimo i u klinopisnim pločicama iz Ugarita, gdje kralj piše saveznicima i moli pomoć dok “grad gori, a brodovi napadaju s mora”. Ubrzo nakon toga, Ugarit nestaje s karte.

Je li njihov trag preuveličan ili zaboravljen

Iako egipatski reljefi i sirijski zapisi jasno opisuju napade s mora, ostaje pitanje koliko su ti događaji stvarno oblikovali povijest. Neki znanstvenici smatraju da je Ramzes III. preuveličao opasnost kako bi uzdigao vlastitu slavu. Drugi tvrde da se možda nije radilo o ratničkim pohodima već o očajničkim migracijama gladnih i prognanih naroda, koji su dolazili u valovima tražeći plodno tlo i utočište.

Neki povjesničari povezuju morske ljude s Filistejcima, koji su se naselili na području današnje Palestine ubrzo nakon sukoba s Egiptom. Čak i ako su bili poraženi, šteta koju su nanijeli možda je dugoročno oslabila Egipat, koji je izgubio moć manje od stoljeća kasnije.

Bez fizičkih ostataka ili pisanih izvora samih morskih ljudi, sve ostaje u domeni nagađanja. Možda su doista bili tajanstveni razarači iz nepoznatih krajeva, a možda su to samo izmišljeni neprijatelji koje su stare civilizacije krivile za vlastiti pad. No dokle god njihove priče postoje, morski ljudi ostaju jedno od najmračnijih poglavlja izgubljene povijesti brončanog doba.