Kineska svemirska letjelica Shenzhou 21 uspješno se spojila s Kineskom nacionalnom svemirskom postajom Tiangong, ostvarivši pritom novi brzinski rekord. Prema podacima Kineske svemirske agencije (CMSA), čitav je proces spajanja trajao samo tri i pol sata, gotovo tri sata brže nego u prethodnim misijama.
Letjelica je lansirana u petak u 23:44 po lokalnom vremenu s lansirnog centra Jiuquan, smještenog u pustinji Gobi na sjeverozapadu zemlje. Nakon uspješnog spajanja, tročlana posada ući će u središnji modul Tianhe, jezgru kineske svemirske postaje.
Nova posada i najmlađi kineski astronaut
Zapovjednik misije i pilot je Zhang Lu, koji je već boravio na Tiangongu tijekom misije Shenzhou 15 prije dvije godine. Uz njega su poletjeli i Wu Fei, 32-godišnji inženjer koji je ujedno i najmlađi kineski astronaut do sada, te Zhang Hongzhang, stručnjak za korisne terete i bivši istraživač na području novih materijala i izvora energije.
Zhang Lu je uoči polijetanja izjavio kako će posada “pretvoriti Tiangong u malu utopiju”, baveći se tai-chijem, vrtlarenjem i čitanjem poezije u bestežinskom okruženju. Kao i prethodne ekipe, i oni će na postaji boraviti približno šest mjeseci. Tijekom tog vremena planirano je izvođenje 27 znanstvenih i primijenjenih eksperimenata iz područja biotehnologije, svemirske medicine i znanosti o materijalima.
Miševi u svemiru i planovi za Mjesec
Po prvi put Kina u svemirsku postaju šalje miševe, ukupno četiri primjerka, dva mužjaka i dvije ženke. Njih će znanstvenici nadzirati kako bi proučili utjecaj mikrogravitacije i zatvorenog prostora na ponašanje i prilagodbu sisavaca, objašnjava Han Pei iz Kineske akademije znanosti.
“Ovi eksperimenti pomoći će nam da razvijemo ključne tehnologije za praćenje i uzgoj malih životinja u svemiru te da razumijemo njihove reakcije na izvanterestričke uvjete,” rekao je Han. Miševi su odabrani između 300 kandidata nakon više od 60 dana treninga i u svemiru će ostati pet do sedam dana, nakon čega će se vratiti na Zemlju u kapsuli Shenzhou 20, izvijestila je novinska agencija Xinhua.
Kineski svemirski program u posljednjih je dvadeset godina postao simbol nacionalnog ponosa i tehnološkog napretka. Kina je 2003. godine lansirala prvu misiju s ljudskom posadom, postavši treća zemlja u povijesti, nakon bivšeg Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država, koja je to ostvarila.
Glasnogovornik CMSA-e Zhang Jingbo potvrdio je da se razvojni program za ljudsko slijetanje na Mjesec odvija prema planu: “Naš je cilj jasan i čvrst, kineski astronaut na Mjesecu do 2030. godine.”
Svemirska postaja Tiangong (Nebeska palača) u potpunosti je kineskog dizajna i gradnje, nastala nakon što je Kina isključena iz međunarodne svemirske postaje (MSP) zbog sigurnosnih zabrinutosti Sjedinjenih Država. Programom upravlja Narodnooslobodilačka vojska, pod nadzorom Komunističke partije.
Kina usto planira i međunarodnu suradnju: u dogovoru s Pakistanom u tijeku je odabir dvojice pakistanskih astronauta koji će se obučavati u Kini, a jedan od njih trebao bi sudjelovati u kratkotrajnoj misiji na Tiangongu, što bi bio prvi posjet stranog astronauta kineskoj svemirskoj postaji.