U uzorcima koje je kineska misija Chang’e-6 donijela s daleke strane Mjeseca istraživači su prepoznali dvije skupine stijena bogatih magnezijem. Vjerojatno su nastale različitim procesima, a kasniji udari raznijeli su ih na više mjesta. Prateći njihovo podrijetlo, tim je procijenio da je najveći Mjesečev udarni bazen, Južni pol–Aitken, nastao prije oko 4,34 milijarde godina. Istraživanje u časopisu Science Advances
Dvije vrste stijena, dva puta do površine
Jednu skupinu čine noriti s umjereno visokim udjelom magnezija. Autori ih povezuju s golemim slojem rastaljene stijene koji je nastao pri udaru u kojem se oblikovao bazen Južni pol–Aitken. Sloj se zatim hladio, a udar koji je stvorio krater Finsen poslije je dio tog materijala izbacio prema krateru Von Kármán, gdje je sletjela misija Chang’e-4.
Druga skupina sadrži više magnezija. Istraživači je povezuju s drukčijim magmatskim procesom potaknutim prvim velikim udarom. Po njihovoj rekonstrukciji, te su stijene dospjele na površinu na zapadnom rubu prstenaste strukture bazena Apollo, a udar kod kratera Chaffee S rasuo ih je prema mjestu slijetanja misije Chang’e-6. Sveučilište u Hong Kongu
Tri udara u približno pola milijarde godina
Tim je laboratorijsku analizu uzoraka spojio s površinskim mjerenjima kineskih letjelica, satelitskim opažanjima i računalnim simulacijama. Prema njihovoj rekonstrukciji, bazen Apollo nastao je prije oko 4,2 milijarde godina, a Orientale prije približno 3,87 milijardi godina. Procjene se oslanjaju na kombinaciju uzoraka, opažanja i modela koji povezuju njihovo podrijetlo s pojedinim udarima.
Chang’e-6 je 2024. donijela prve uzorke s daleke strane Mjeseca. Povezivanje uzoraka s njihovim geološkim podrijetlom pomaže odvojiti tragove prvog velikog udara od materijala koji su kasniji sudari premjestili preko bazena. Sveučilište u Hong Kongu