Asteroid (44) Nysa ne izgleda onako kako su ga raniji modeli opisivali. Nove snimke iz Arizone i Čilea otkrile su dva duboka udubljenja koja upućuju na to da je riječ o tijelu s tri velika režnja, a uz asteroid je uočen i dosad nepoznat mali prirodni satelit.
Znanstvenici još ne mogu sa sigurnošću reći gledaju li tri nekada odvojena fragmenta spojena u jedno tijelo ili jedan asteroid iznimno nepravilna oblika. No oba objašnjenja Nysu izdvajaju među objektima u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera.
Dvije duboke udoline otkrile su tri režnja
Nysa je jedan od većih i sjajnijih asteroida rijetkog E-tipa. Ranija mjerenja njezine svjetlosti sugerirala su tek izdužen oblik, kakav nije neuobičajen kod većih asteroida. Pravu sliku bilo je teško dobiti jer je Nysa, promatrana sa Zemlje, vrlo malen objekt.
To se promijenilo nakon promatranja instrumentom SHARK-VIS na Large Binocular Telescopeu u Arizoni te instrumentom SPHERE/ZIMPOL na Vrlo Velikom Teleskopu u Čileu. Oba teleskopa koriste adaptivnu optiku, sustav koji ispravlja zamućenje slike izazvano Zemljinom atmosferom.
Na snimkama se vide dva velika, zasjenjena udubljenja koja se protežu preko užeg dijela Nysina tijela. U kombinaciji s mjerenjima promjena sjaja tijekom rotacije, ona su omogućila izradu dosad najdetaljnijeg trodimenzionalnog modela asteroida.
Model pokazuje da udubljenja razdvajaju tri šira dijela, odnosno režnja. Promjer Nysa iznosi oko 75 kilometara, a oko svoje osi okrene se za približno šest i pol sati.
“Snimke pokazuju iznimno neobičan objekt”, rekla je Kate Minker iz Opservatorija Lowell, voditeljica istraživanja. Prema njezinu timu, Nysa je najvjerojatnije sastavljena od triju međusobno spojenih dijelova ili je riječ o jednom čvrstom tijelu kakvo astronomi dosad nisu vidjeli.
Uz asteroid kruži i mali prirodni satelit
Tijekom obrade snimaka istraživači su u blizini Nysa pronašli i slab, malen izvor svjetlosti. Pojavio se u neovisnim opservacijama iz veljače i ožujka, a njegovo gibanje pokazalo je da nije riječ o zvijezdi ili galaksiji u pozadini.
Objekt je dobio privremenu oznaku S/2026 (44) 1. Nalazi se na projiciranoj udaljenosti od oko 170 do 180 kilometara od Nysa, a procjenjuje se da mu je promjer oko kilometar. Ta procjena ovisi o pretpostavci da njegova površina reflektira Sunčevu svjetlost slično kao Nysa.
Mali satelit važniji je nego što se na prvi pogled čini. Njegova putanja može astronomima pomoći da odrede masu i gustoću Nysa, a upravo bi ti podaci mogli pokazati je li asteroid dovoljno čvrst da milijardama godina zadrži tako neobičan oblik.
Tri spojena fragmenta ili jedan asteroid izobličen sudarima
Prvo objašnjenje pretpostavlja da je Nysa kontaktno trostruko tijelo. U tom bi slučaju tri veća komada nekada pripadala istom većem objektu, a nakon davnog sudara ponovno su se spojila pri malim brzinama.
Druga mogućnost jest da Nysa nikada nije bila sastavljena od triju odvojenih dijelova. Mogla bi biti jedan čvrst asteroid koji su veliki udari i pukotine tijekom duge povijesti izobličili do današnjeg oblika.
Nysa pripada skupini asteroida čiji se spektar povezuje s meteoritima bogatima enstatitom, mineralom važnim za proučavanje ranog unutarnjeg Sunčeva sustava. Zato njezin neobičan oblik nije znanstvenicima tek kuriozitet. Može dati trag o tome kako su se veći komadi materijala sudarali, raspadali i ponovno spajali dok su nastajali stjenoviti planeti.
Sljedeći korak bit će precizno praćenje malog satelita. Njegova orbita mogla bi otkriti koliko je Nysa masivna i koliko je čvrsta njezina unutrašnjost, a time i odgovoriti je li riječ o trima spojenim fragmentima ili o jednom od najnepravilnijih asteroida dosad snimljenih.
