kozmos.hr
Svemir

Dokazi potencijalnog života na ‘Zvijezdi smrti’

Mimas-Moon-of-Saturn (Curiosmos)
objavljeno

Saturnov mjesec Mimas – zbog svog izgleda poznat pod nadimkom ‘Zvijezda smrti’ (‘Death Star’) – skriva mnoge tajne, a među njima mogao bi biti i život.

‘Zvijezda smrti’

Mnogo je čudnih prirodnih satelita u našem Sunčevom sustavu, ali jedan od najčudnijih pripada Saturnu. Otkriven 1789. godine promatranjima Williama Herschela, Mimas je zaista jedinstven mjesec u našem Sunčevom sustavu. S promjerom od jedva 400 kilometara to je najmanje kozmičko tijelo koje je sferno zbog vlastite gravitacije.

Top 10 najneobičnijih prirodnih satelita u Sunčevom sustavu

Iako je dobio ime po jednom divu iz grčke mitologije puno je poznatiji po svom nadimku ‘Zvijezda smrti’ zbog sličnosti s poznatom Zvijezdom smrti iz Ratova zvijezda, izmišljenom svemirskom postajom i super-oružjem iz filma objavljenog 1977. godine. Sada su znanstvenici otkrili nove zanimljivosti o ovom neobičnom svijetu.


Otkrivanje tajni udaljenog svijeta

Simulacije nastanka Herschelovog udarnog kratera na Mimasu (najvećeg udarnog kratera, promjera čak 130 kilometara) pružaju više dokaza da se radi o svijetu s unutarnjim tekućim oceanom. Kako bi došli do otkrića znanstvenici su promatrali debljinu površinskog sloja mjeseca.

Simulacije su pokazale da je ledena ploča Mimasa morala biti debela najmanje 55 km u vrijeme udara koji je formirao krater. Umjesto toga, promatranja Mimasa i modeli njegovog unutarnjeg zagrijavanja ograničavaju trenutnu debljinu ledenog pokrivača na manje od 30 km (ako se na mjesecu trenutno nalazi ocean). Ovi rezultati upućuju na to da se današnji ocean unutar Mimasa morao zagrijavati i širiti otkako je bazen formiran. Jedna od mogućnosti jest i da je Mimas bio potpuno zaleđen i u vrijeme udara.

Oceanski svijet?

Znanstvenici su otkrili da je uključivanje podzemnog oceana u modele udara pomoglo u stvaranju današnjeg oblika udarnog kratera. Naime, otkriveno je da se udarni krater nije mogao formirati na površini sadašnje debljine bez uništavanja ledene ploče na mjestu udara.

Prema istraživačima, ako mjesec doista danas posjeduje ocean, vjerojatno je da se ledena ploča na njegovoj površini smanjivala u debljini otkako je nastao udarni krater. Ovo bi također moglo objasniti zašto mjesecu neobičnog izgleda nedostaju površinski prijelomi kao kod drugih sličnih tijela u Sunčevom sustavu. Osim toga, ako je Mimas oceanski svijet u nastajanju, onda to postavlja važna ograničenja na formiranje, evoluciju i nastanjivost svih Saturnovih mjeseca srednje veličine.

Ispod ledenog pokrova Mimasa nalazi se vodeni svijet

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

 

 

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.


Pratite Kozmos na Google Vijestima.