Na dnu dvaju jezera u blizini drevnih naselja Maja sačuvao se trag onečišćenja koje je stoljećima narušavalo život u vodi. Analiza sedimenata pokazala je visoke koncentracije žive upravo u razdobljima kada su iz zapisa nestajali ostaci pojedinih vodenih organizama, a zajednice drugih znatno se mijenjale.
U jezeru Cobá i cenotu Xcach na meksičkom poluotoku Yucatánu istraživači su povezali kemijski sastav nataloženog blata s biološkim ostacima iz istih slojeva. Prema radu objavljenom u časopisu Science Advances, živa koju su koristili stanovnici drevnih naselja mogla je izazvati slom tamošnjih hranidbenih mreža.
Crveni pigment ostavio je dugotrajan trag
Maje su upotrebljavale elementarnu živu te crveni mineral cinabarit, živin sulfid koji im je služio kao pigment. Takvi materijali mogli su iz naselja dospijevati u obližnje vode. U novom istraživanju važno je upravo podrijetlo onečišćenja: u dvama usporednim jezerima, Pololu i Chichancanabu, nije pronađen sličan porast žive. Autori to smatraju argumentom za lokalni izvor, umjesto onečišćenja koje bi se atmosferom proširilo na cijelo područje.
Tim koji predvodi Matthew Neal Waters sa Sveučilišta Auburn prikupio je jezgre sedimenta u svibnju 2023. Slojeve su datirali radiougljičnom metodom, koristeći ostatke kopnenih biljaka. Tako su kemijske i biološke promjene mogli smjestiti u povijesni slijed, umjesto da ih promatraju samo kao razlike među dubinama uzorka.
U jezeru Cobá koncentracija žive porasla je s približno 0,02 mikrograma po gramu sedimenta na najviše oko 2,3 mikrograma, između 250. i 300. godine. U Xcachu je najveće onečišćenje zabilježeno između približno 535. i 820. godine. Ondje je vršna vrijednost dosegnula oko 18 mikrograma po gramu, oko 720. godine.
Što je nestalo iz jezera?
Sama prisutnost metala nije bila jedini dokaz. Istraživači su pratili pigmente fotosintetskih organizama te ostatke životinja sačuvane u sedimentu. U slojevima iz razdoblja onečišćenja bilo je manje pigmenata algi i drugih organizama koji stvaraju organsku tvar. U sedimentima jezera Cobá nestale su ljušture puževa i sitnih rakova ostrakoda. U Xcachu je pronađeno manje ostataka ličinki trzalaca, a promijenio se i sastav njihove zajednice.
Te su se promjene dogodile premda se nastavio unos fosfora, hranjive tvari koja inače potiče rast algi. Autori smatraju da je to važan pokazatelj toksičnog djelovanja žive: pad proizvodnje organske tvari nisu mogli objasniti smanjenim dotokom hranjivih tvari.
Brojke se odnose na živu u sedimentu, a ne na njezinu koncentraciju u vodi za piće. Usporedba s ekološkim smjernicama za sediment pokazuje razine pri kojima su štetni učinci na vodene organizme vjerojatni. Iz tih se mjerenja ne može izračunati koliko su žive unosili pojedini stanovnici.
Dodatno opterećenje za drevna naselja
Promjene u jezerskim zajednicama mogle su ugroziti izvore hrane i kvalitetu vode. Ipak, istraživanje nije mjerilo izloženost ljudi ni količinu metilžive, oblika koji se može nakupljati u hranidbenim lancima. Mogući učinci na zdravlje stanovništva ostaju pitanje za daljnja istraživanja.
Kako naglašava Sveučilište Auburn, rezultati ne dokazuju da je živa uzrokovala slom civilizacije Maja. Onečišćenje je moglo biti dodatno opterećenje uz suše, krčenje šuma i eroziju. Sedimenti dvaju jezera pritom daju konkretniji odgovor na uže pitanje: ljudska uporaba žive mogla je poremetiti lokalne vodene ekosustave mnogo prije industrijskog doba.
Sljedeći korak bit će usporedba s jezerima uz druge drevne trgovačke centre. Takvi bi uzorci mogli pokazati koliko je onečišćenje pratilo promet i uporabu crvenog pigmenta te je li problem bio ograničen na nekoliko naselja ili šire rasprostranjen.
