Količina mineralne prašine u Zemljinoj atmosferi pala je za oko deset posto između 2003. i 2023. godine, pokazuje nova analiza satelitskih podataka i mjerenja na tlu. Prašina utječe na Sunčevo zračenje i oblake, pa bi njezin pad mogao imati klimatske posljedice. Autori procjenjuju da bi učinak na zagrijavanje mogao biti malen, no nesigurnost je velika.
Kako prašina utječe na klimu
Vjetar podiže sitne čestice tla i stijena, osobito u sušnim područjima. Dok lebde u atmosferi, neke odbijaju Sunčevo zračenje natrag u svemir, a druge ga upijaju. Mineralna prašina može utjecati i na stvaranje oblaka te prenositi hranjive tvari, poput željeza i fosfora, na velike udaljenosti.
Istraživači su objedinili više nizova satelitskih mjerenja, računalne modele i podatke međunarodne mreže AERONET, koja prikuplja mjerenja aerosola na tlu. U analizu su uključili i mjerenja lidara, instrumenta koji laserskim impulsima prati čestice u zraku. Usporedili su te izvore kako bi provjerili slažu li se u prikazu dugoročnog trenda.
Pad je zabilježen u Sjevernoj Africi i Aziji
Sjeverna Afrika i dalje je najveći izvor mineralne prašine u atmosferi. Ipak, procijenjena količina prašine iznad tog područja smanjila se za oko deset posto tijekom promatranog razdoblja. Sličan pad zabilježen je i u Aziji. Objedinjeni podaci upućuju na to da je globalna količina atmosferske prašine pala za približno deset posto, uz nesigurnost od osam postotnih bodova.
Procjene se razlikuju među regijama i ovise o načinu mjerenja, ali više neovisnih satelitskih nizova pokazuje isti dugoročni trend. Autori navode da je riječ o najsnažnijem dosadašnjem dokazu o smanjenju količine atmosferske prašine.
Učinak na klimu još nije pouzdano utvrđen
Autori procjenjuju da bi pad količine prašine mogao povećati količinu energije koju Zemlja zadržava za oko 0,02 vata po četvornom metru. Nesigurnost procjene iznosi 0,05 vata po četvornom metru, pa izračun ne isključuje ni mogućnost da utjecaja na Zemljinu energetsku ravnotežu nije bilo.
Uzrok promjene još nije utvrđen
Analiza bilježi dugoročni pad, ali ne utvrđuje što ga je izazvalo. Autori zasad ne izdvajaju jedan uzrok koji bi objasnio promjenu u svim područjima. Daljnja mjerenja pokazat će nastavlja li se trend i razlikuje li se među regijama.
