U ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, 16. svibnja, očekuje nas pomrčina Mjeseca, što znači da će Mjesec poprimiti fascinantnu crvenkastu boju.
Kada se Zemlja nađe točno između Sunca i Mjeseca, odnosno kada Zemlja baci svoju sjenu na Mjesec, kažemo da je u tijeku pomrčina Mjeseca. Radi se, dakle, o procesu upravo obratnom od pomrčine Sunca, za vrijeme koje se Mjesec nađe točno između Zemlje i Sunca i tako blokira svjetlost koja putuje prema nama. Pomrčine Mjeseca moguće su samo kada je Mjesec pun, i one mogu trajati i do šest sati. Na samom kraju ovog vikenda, u noći s nedjelje na ponedjeljak, čeka nas pomrčina Mjeseca i ona će sa prostora južne Europe biti vidljiva otprilike 2 sata. Točnije, iz perspektive Zagreba trajati će 1 sat i 53 minute, od 3.32 pa do zalaska Mjeseca u 5.25 ujutro. Na zapadu zemlje trajati će nekoliko minuta duže—primjerice u Puli biti će vidljiva oko 2 sata i 5 minuta.
Nažalost, pomrčina kojoj ćemo mi, ili bar oni od nas koji se probude dovoljno rano, svjedočiti neće biti potpuna. Drugim riječima, zbog naše geografske lokacije i međusobnog položaja Zemlje, Sunca i Mjeseca, mi ćemo vidjeti samo djelomičnu pomrčinu, za razliku od istočne obale Sjedinjenih američkih država, cijele Srednje i Južne Amerike te dobrog dijela Antarktike koji će imati priliku vidjeti potpunu pomrčinu. U tim zemaljskim predjelima, ona će trajati otprilike 5 sati i 20 minuta.
Inače, svaku pomrčinu Mjeseca možemo podijeliti u 3 stupnja: penumbralnu, djelomičnu i potpunu pomrčinu. U trenutku kada Zemlja prekriva površinu Mjeseca samo svojom polusjenom (penumbrom), radi se o penumbralnoj pomrčini; jednom kada Zemljina konkretna sjena (umbra) prekrije jedan dio Mjesečeve površine, to je djelomična pomrčina; kada Mjesec u potpunosti uđe u Zemljinu sjenu, u tijeku je potpuna pomrčina. Iz naše južnoeuropske perspektive ovaj put vidljive će biti samo prve dvije faze, a kada dođe na red treća, nama Mjesec više neće biti vidljiv. Kartu koja prikazuje kada će na kojem mjesetu na Zemlji pomrčina biti vidljiva u kojoj mjeri možete pogledati ovdje.
Najfascinantnija, a zasigurno i najljepša stvar oko pomrčina Mjeseca je njegova karakteristična crvena boja koju on poprimi za vrijeme pomrčine. To se događa jer iako do njega ne dopire svjetlost sa Sunca direktno, i dalje ga obasjava svjetlost koja se rasprši kroz našu atmosferu. Kada bi se za vrijeme pomrčine nalazili na površini Mjeseca i pogledali prema planetu Zemlji, vidjeli bi crvenkasti prsten oko Zemlje.
Pomrčine Mjeseca događaju se u pravilu dva puta godišnje, iako nisu sve od njih potpune. Naime, s obzirom na to da Mjesec napravi puni krug oko Zemlje otprilike jednom u trideset dana, on bi se po nekoj logici trebao postaviti u pravocrtnu liniju iza Zemlje i Sunca jednom mjesečno, no to se u praksi ne događa. Odnosno, takva logika vrijedi samo u dvije dimenzije, ne uzimajući u obzir Mjesečevu orbitu oko Zemlje koja je blago nagnuta u odnosu na Zemljinu orbitu oko Sunca. Zbog takve se orbitalne dinamike Mjesec nađe u našoj sjeni samo jednom u šest mjeseci, u proljeće i u jesen, i iz istog se razloga i pormčine Sunca događaju najčešće dva puta godišnje. Iduća pomrčina Mjeseca koju ćemo imati prilike vidjeti ove godine dogoditi će se 8. studenog, a iduća puna pomrčina dogoditi će se tek 2025.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori
Dobrijevic, Daisy. „Lunar eclipses: Everything you need to know“. Space.com, 2022. https://www.space.com/15689-lunar-eclipses.html (14.5.2022.).
„Total Lunar Eclipse of 2022 May 16“. NASA, 2022. https://eclipse.gsfc.nasa.gov/LEplot/LEplot2001/LE2022May16T.pdf (14.5.2022.).
Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.
