Status provjeren 4. studenoga 2026. u 9:12 po hrvatskom vremenu (CET). U provjerenim izvorima ulazak Swifta u atmosferu još nije potvrđen.
Gotovo 22 godine hvatao je kratke bljeskove nekih od najmoćnijih eksplozija u svemiru. NASA-in opservatorij Neil Gehrels Swift sada je pred ulaskom u Zemljinu atmosferu, koji se prema dostupnim prognozama očekuje danas, 4. studenoga. Veći dio letjelice trebao bi izgorjeti, no NASA očekuje da će pojedini dijelovi preživjeti prolazak kroz atmosferu.
The Aerospace Corporation u prognozi dostupnoj tijekom jutarnje provjere navodi 10:19 UTC, odnosno 11:19 po hrvatskom vremenu, uz nesigurnost od dva sata u oba smjera. To okvirno odgovara razdoblju od 9:19 do 13:19 CET. Swift se u toj bazi još vodi među nadolazećim povratcima u atmosferu.
Točan trenutak i mjesto nisu potvrđeni. Navedeni raspon je prognoza koja se može promijeniti, a ne zajamčeni raspored. NASA-in blog misije tijekom provjere također još nije sadržavao potvrdu ulaska.
Gdje bi mogli završiti dijelovi letjelice?
Prema NASA-inoj objavi od 2. studenoga, Swift ima masu od približno 1450 kilograma. Zbog malog nagiba njegove orbite moguća mjesta pada preživjelih dijelova ograničena su na pojas između 20,6 stupnjeva sjeverne i 20,6 stupnjeva južne geografske širine. Hrvatska se nalazi daleko sjevernije, izvan tog pojasa.
NASA ukupnu vjerojatnost da krhotine negdje na Zemlji ozlijede barem jednu osobu procjenjuje na približno 1 prema 2100. To je procjena za cijeli događaj, a ne osobni rizik svakog stanovnika.
Ni točka označena na Aerospaceovoj karti ne predstavlja potvrđeno mjesto pada. Ona prikazuje položaj letjelice na sredini predviđenog vremenskog raspona; moguća mjesta ulaska protežu se duž označenih dijelova putanje.
Misija je završila još u listopadu
Swift je posljednje znanstveno opažanje obavio 20. listopada. Toga je dana bio na visini od oko 275 kilometara, gdje je otpor atmosfere već toliko otežavao upravljanje da više nije mogao stabilno usmjeravati teleskope prema odabranim ciljevima. Prešao je u sigurni način rada, a operativni tim potom je poslao naredbu kojom je završio rad opservatorija i pripremio ga za ulazak u atmosferu.
NASA navodi da je pojačana Sunčeva aktivnost povećala atmosferski otpor i ubrzala spuštanje orbite. Postojao je i pokušaj da se Swiftu produlji život podizanjem u višu orbitu, no plan nije ostvaren.
Komercijalna letjelica LINK tvrtke Katalyst Space trebala je uhvatiti opservatorij i podići mu orbitu. Zbog trajnih problema s kontrolom orijentacije LINK-a, NASA i tvrtka 19. kolovoza objavile su da odustaju od hvatanja i podizanja. Cilj te misije tada je preusmjeren na demonstraciju tehnologija približavanja u orbiti.
Dvije planirane godine pretvorile su se u gotovo 22
Swift je lansiran 20. studenoga 2004., s početnom misijom planiranom na dvije godine. Njegova ključna prednost bila je brzina: mogao je otkriti bljesak gama-zračenja, javiti njegov položaj drugim opservatorijima i okrenuti vlastite teleskope prema izvoru dok se naknadni sjaj još nije ugasio. Sve je to obično mogao obaviti za otprilike minutu.
Prema NASA-inu pregledu rezultata misije, opservatorij je zabilježio više od 2000 bljeskova gama-zračenja i proučavao više od 1400 supernova. Promatrao je i zvijezde koje razdiru crne rupe, aktivne galaksije, komete i asteroide. Njegovi podaci pridonijeli su približno 7000 znanstvenih radova.
Jedan od važnih trenutaka dogodio se u svibnju 2005. Nakon bljeska koji je trajao samo 0,03 sekunde, Swift je dovoljno brzo usmjerio rendgenski teleskop da zabilježi njegov naknadni sjaj. Time je pomogao povezati kratke bljeskove gama-zračenja sa spajanjem neutronskih zvijezda.
Iza letjelice ostaje približno 12 terabajta javno dostupnih podataka, među njima više od 1,5 milijuna snimaka ultraljubičastog i optičkog teleskopa. Završetak rada Swifta zato ne znači i kraj istraživanja temeljenih na njegovim opažanjima.
