Svemir

Voyagerova misija u 20 snimaka od priprema za let do posljednjeg pogleda na Zemlju

NASA-in arhiv vodi od priprema za lansiranje preko vulkana na Iji i Saturnovih prstenova do blijede plave točke. Pojedine prizore dopunjuju snimke Voyagera 2.

Dok je Voyager 1 prolazio pokraj Jupitera 1979., njegova je kamera na rubu mjeseca Ije uhvatila oblak iz vulkanske erupcije. Jedanaest godina poslije ista se sonda okrenula prema Zemlji i snimila je kao jedva vidljivu točku. Između tih dviju fotografija stala su otkrića koja su promijenila način na koji gledamo vanjske planete. Nakon NASA-ine potvrde da je Voyager 1 dosegnuo jedan svjetlosni dan od Zemlje, vrijedi se vratiti snimkama zbog kojih je ta misija postala više od rekorda u udaljenosti.

Od čiste sobe do prve snimke Zemlje i Mjeseca

Voyager 1 poletio je 5. rujna 1977., nešto više od dva tjedna nakon svoje blizanke. Premda je krenuo kasnije, bržom je putanjom prvi stigao do Jupitera. Već 18. rujna njegove su kamere zabilježile Zemlju i Mjesec u istom kadru, s udaljenosti od približno 11,7 milijuna kilometara od Zemlje. NASA-in zapis o snimci

Tehničari u čistoj sobi pregledavaju instrumente i ožičenje letjelice iz programa Voyager.
Tehničari u čistoj sobi pregledavaju instrumente i ožičenje letjelice iz programa Voyager. NASA/JPL-Caltech
Zemlja i Mjesec u istom kadru, nekoliko tjedana nakon polijetanja Voyagera 1. Na obrađenoj snimci Mjesec je posvijetljen.
Zemlja i Mjesec u istom kadru, nekoliko tjedana nakon polijetanja Voyagera 1. Na obrađenoj snimci Mjesec je posvijetljen. NASA/JPL

Jupiter je izbliza izgledao posve drukčije

Voyager 1 prošao je najbliže Jupiteru 5. ožujka 1979. Kamere su razlučile sitne vrtloge uz Veliku crvenu pjegu i oluje unutar oblačnih pojaseva. Na Iji su zabilježile aktivne erupcije, a na Kalistu koncentrične prstenove oko velikog udarnog područja. Na snimci napravljenoj u potrazi za prstenovima oko Jupitera pojavio se i slab svjetlosni pojas. Bio je to prvi fotografski trag njegova tankog prstena. Fotografije Voyagera 2 iz srpnja iste godine dopunjuju taj pogled detaljima Jupiterove atmosfere i ledene površine Europe. NASA-in arhiv susreta s Jupiterom

Pojasevi oblaka na Jupiteru puni su vrtloga. Velika crvena pjega izdvaja se među manjim olujama. Snimio Voyager 2.
Pojasevi oblaka na Jupiteru puni su vrtloga. Velika crvena pjega izdvaja se među manjim olujama. Snimio Voyager 2. NASA/JPL-Caltech
U krupnom planu vide se vrtlozi uz rub Velike crvene pjege i oblaci koje strujanja povlače oko nje.
U krupnom planu vide se vrtlozi uz rub Velike crvene pjege i oblaci koje strujanja povlače oko nje. NASA/JPL-Caltech
Dva mjeseca prolaze ispred Jupiterova diska, preko pojaseva oblaka.
Dva mjeseca prolaze ispred Jupiterova diska, preko pojaseva oblaka. NASA/JPL-Caltech
Oblak materijala iz erupcije uzdiže se iznad ruba Ije.
Oblak materijala iz erupcije uzdiže se iznad ruba Ije. NASA/JPL-Caltech/USGS
Tamne i svijetle naslage prekrivaju površinu Ije, mjesečeva svijeta s aktivnim vulkanima.
Tamne i svijetle naslage prekrivaju površinu Ije, mjesečeva svijeta s aktivnim vulkanima. NASA/JPL-Caltech
Ledenu površinu Europe presijeca mreža dugih, tamnih linija. Snimio Voyager 2.
Ledenu površinu Europe presijeca mreža dugih, tamnih linija. Snimio Voyager 2. NASA/JPL-Caltech
Koncentrični prstenovi okružuju veliko udarno područje na Kalistu.
Koncentrični prstenovi okružuju veliko udarno područje na Kalistu. NASA/JPL-Caltech
Slab trag na Voyagerovoj snimci otkriva tanki prsten oko Jupitera.
Slab trag na Voyagerovoj snimci otkriva tanki prsten oko Jupitera. NASA/JPL

Saturnovi prstenovi i izmaglica nad Titanom

Voyager 1 prošao je najbliže Saturnu 12. studenoga 1980. Na obodu Titana snimio je slojeve izmaglice koji zaklanjaju površinu. Kad se udaljio od planeta, okrenuo se unatrag i zabilježio Saturnovu sjenu preko prstenova. Sljedeće je godine Voyager 2 snimio dodatne pojedinosti u prstenovima i na Japetu. Ti kadrovi pokazuju zašto se isplatilo poslati dvije letjelice. Svaka je sustav vidjela iz drukčijeg položaja i u drugo vrijeme. NASA-in arhiv susreta sa Saturnom

Slojevita izmaglica zaklanja Titanovu površinu na snimci iz blizine. Boje su obrađene kako bi se slojevi bolje vidjeli.
Slojevita izmaglica zaklanja Titanovu površinu na snimci iz blizine. Boje su obrađene kako bi se slojevi bolje vidjeli. NASA/JPL
Na širem prikazu vidi se koliko su Saturnovi prstenovi međusobno zbijeni. Snimio Voyager 2.
Na širem prikazu vidi se koliko su Saturnovi prstenovi međusobno zbijeni. Snimio Voyager 2. NASA/JPL-Caltech
Na krupnom planu Saturnovih prstenova izmjenjuju se uske svijetle i tamne pruge. Snimio Voyager 2.
Na krupnom planu Saturnovih prstenova izmjenjuju se uske svijetle i tamne pruge. Snimio Voyager 2. NASA/JPL-Caltech
Naglašene boje olakšavaju razlikovanje pojedinih dijelova Saturnovih prstenova. Snimio Voyager 2.
Naglašene boje olakšavaju razlikovanje pojedinih dijelova Saturnovih prstenova. Snimio Voyager 2. NASA/JPL-Caltech
Sa Saturnove noćne strane vidi se kako planet baca široku sjenu preko prstenova.
Sa Saturnove noćne strane vidi se kako planet baca široku sjenu preko prstenova. NASA/JPL-Caltech
Rejina površina uz rub diska gusto je prekrivena udarnim kraterima.
Rejina površina uz rub diska gusto je prekrivena udarnim kraterima. NASA/JPL-Caltech
Na Japetu se jasno razlikuju vrlo tamni i znatno svjetliji dijelovi površine. Snimio Voyager 2.
Na Japetu se jasno razlikuju vrlo tamni i znatno svjetliji dijelovi površine. Snimio Voyager 2. NASA/JPL-Caltech
Dva Saturnova mjeseca vide se uz planet i širok sustav njegovih prstenova.
Dva Saturnova mjeseca vide se uz planet i širok sustav njegovih prstenova. NASA/JPL-Caltech

Posljednji pogled na Zemlju

Saturn je bio posljednji planet pokraj kojega je prošao Voyager 1. Prelete Urana i Neptuna obavio je Voyager 2. Ipak, oba daleka planeta našla su se na posljednjim snimkama Voyagera 1, zajedno s Venerom, Zemljom, Jupiterom i Saturnom. Sonda je 14. veljače 1990., oko šest milijardi kilometara od Sunca, snimila niz kadrova za obiteljski portret Sunčeva sustava. Na jednome od njih Zemlja je manja od jednog piksela. Svijetla pruga u kojoj se vidi nastala je raspršenjem Sunčeve svjetlosti u kameri. Ubrzo nakon te serije NASA je ugasila kamere. NASA o Blijedoj plavoj točki

Šest planeta iz Voyagerova obiteljskog portreta. Slijeva nadesno i odozgo prema dolje vide se Venera, Zemlja, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.
Šest planeta iz Voyagerova obiteljskog portreta. Slijeva nadesno i odozgo prema dolje vide se Venera, Zemlja, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. NASA Planetary Photojournal
Blijeda plava točka. Zemlja je jedva vidljiva u svjetlosnoj pruzi. NASA je 2020. ponovno obradila snimku iz 1990.
Blijeda plava točka. Zemlja je jedva vidljiva u svjetlosnoj pruzi. NASA je 2020. ponovno obradila snimku iz 1990. NASA/JPL-Caltech

Ivan Petričević

O autoru

Ivan Petričević autor je te osnivač i urednik portala Kozmos.hr i Curiosmos.com. Piše o znanosti, svemiru, arheologiji, tehnologiji i povijesti, a tekstove objavljuje i u Večernjem listu. Njegov je cilj približiti znanstvena otkrića široj publici.

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.