Postoji li pravi trenutak za slanje poruke Zemlji? Istraživači instituta SETI to pitanje pretvaraju u konkretan promatrački program: radioteleskope usmjeravaju prema točki na nebu točno nasuprot Suncu. Prvi pokus nije donio izvanzemaljski signal, ali je provjerio način potrage koji povezuje astronomiju i teoriju igara.
Tim koji predvode Sofia Sheikh i Eleanor Hort predstavio je strategiju i rezultate početnih opažanja u radu objavljenom u časopisu The Astronomical Journal. Promatranja su provedena sustavom Allen Telescope Array u sjevernoj Kaliforniji. Tim je prvi put proveo ciljanu potragu za radijskim tehnopotpisima u tom smjeru.
Zemljina putanja kao zajednički orijentir
Problem međuzvjezdane komunikacije počinje prije nego što itko uspije pročitati poruku. Pošiljatelj mora odabrati smjer, frekvenciju i vrijeme slanja, a primatelj mora slušati upravo tada. Neprekidno odašiljanje na sve strane bilo bi zahtjevno. Kratak, usmjeren signal štedi energiju, ali povećava opasnost da ga primatelj jednostavno propusti.
Astronom Robin Corbet još je u radu predstavljenom 2002. godine razmatrao rješenje u kojem se cilj promatra kada je na nebu najudaljeniji od Sunca. Za primatelja je takav raspored jednostavan, a noćna opažanja tada su i praktična. Veći dio posla pada na zamišljenog pošiljatelja: mora dovoljno dobro poznavati Zemljinu orbitu, udaljenost i gibanje Sunčeva sustava. U račun treba uključiti i vrijeme putovanja signala.
Nova kampanja taj pristup povezuje s geometrijom Zemljina tranzita. Iz određenih smjerova u svemiru naš se planet može vidjeti kako prelazi preko Sunčeva diska. Kada se Zemlja nalazi između Sunca i udaljenog promatrača, taj je promatrač s naše strane u smjeru suprotnom od Sunca.
Takvo poravnanje moglo bi poslužiti kao Schellingova točka: izbor do kojeg dvije strane dolaze neovisno, bez prethodnog dogovora. Primjer iz svakodnevice bio bi susret kod najpoznatijeg gradskog sata kada mjesto sastanka nije određeno. U ovom slučaju zajednički orijentir nije kulturna znamenitost, nego položaj planeta.
To je radna pretpostavka o ponašanju mogućeg pošiljatelja. Nije poznato postoje li civilizacije koje šalju takve poruke, niti bi morale odabrati baš ovu strategiju.
Zašto bi netko uopće uočio Zemlju?
Astronomi sa Zemlje istom metodom otkrivaju planete oko drugih zvijezda. Kada planet prođe ispred zvijezde, nakratko zakloni dio njezine svjetlosti. Pravilno ponavljanje tih padova sjaja otkriva orbitalni period, a uz podatke o zvijezdi omogućuje procjenu veličine orbite.
Zamisao SETI-jeva tima obrće tu perspektivu. Umjesto da pitamo koje planete možemo vidjeti mi, polazi od smjerova iz kojih bi udaljeni astronomi mogli prepoznati naš. Time se inače vrlo široko pitanje gdje tražiti poruku svodi na određeni smjer i dio Zemljine putanje.
Čak i kada bismo uhvatili takvu poruku, ostalo bi pitanje kako prepoznati izvanzemaljski signal bez poznavanja komunikacijskog protokola. Ova se kampanja bavi prethodnim problemom: gdje i kada slušati.
Tri noći, 17 sati i milijuni zabilježenih signala
Istraživači su pokusna opažanja proveli tijekom triju noći u ljeto 2023. godine. Dvadeset antena prikupilo je približno 17 sati opažanja i 32 terabajta podataka. Početna obrada izdvojila je oko 1,9 milijuna detekcija.
Nijedna nije ostala uvjerljiv trag izvanzemaljske tehnologije. Zabilježene signale bilo je moguće objasniti radijskim smetnjama ljudskog podrijetla. Pokus je poslužio za poboljšanje odabira frekvencija i uklanjanja smetnji prije šire kampanje.
Potraga se nastavlja, potvrđenog otkrića nema
Isabel Gerrard i Sofia Sheikh u zasebnom znanstvenom radu opisale su dosadašnji tijek višegodišnje potrage. Antene usporedno prate cilj i obližnji smjer kako bi lakše razdvojile signale s određenog dijela neba od smetnji. Traže vrlo uske radijske signale kojima se frekvencija mijenja tijekom opažanja.
Izdvojile su i signale koje će trebati ponovno provjeriti. Njihovo podrijetlo još nije potvrđeno. Riječ je o preliminarnim rezultatima nastavka kampanje, odvojenima od dovršene analize pokusa iz 2023.
Kako se Zemlja kreće oko Sunca, mijenja se i smjer prema kojem antene trebaju biti okrenute. Za praćenje cijele putanje bit će potrebne godine opažanja. Time će astronomi postupno provjeravati može li ovo predvidljivo poravnanje poslužiti kao mjesto susreta dviju civilizacija koje se nikada nisu čule.
