Tim istraživača proučavao je podrijetlo željeznog bodeža egipatskog faraona i potvrdio njegovo meteoritsko podrijetlo kao i otkrio okolnosti kovanja.
Tutankamonov bodež
Tutankamon je vladao Egiptom u 14. stoljeću prije Krista, a arheolozi su pronašli nevjerojatan broj drevnih artefakata zakopanih s mumificiranim tijelom kralja. Jedan od njih je i zanimljivi bodež, otkriven 1925. godine.
Japanski istraživački tim zaključio u nedavnoj se studiji bavio analizom navedenog željeznog bodeža te zaključio da napravljen od meteorita i kovan na temperaturama od oko 950 stupnjeva ili niže.
Istraživači su koristili analitičku opremu koju su donijeli u Egipatski muzej u Kairu u veljači 2020. godine. Cilj je bio kemijskom analizom razotkrili misterij kako je bodež proizveden. Oprema je korištena za određivanje elemenata koji su ulazili u željezni bodež kao i mjerenje detalja na njegovoj površini.
Dosadašnja istraživanja su utvrdila da je bodež napravljen uglavnom od željeznih meteorita. Bodež je također sadržavao između 10 i 12 posto nikla, a glavni sastojak bio je oktaedrit, jedna vrsta željeznog meteorita.
Temperatura kovanja
Analiza bodeža potvrdila je postojanje željeznog sulfida koji se obično nalazi u oktaedritu. Bilo je i znakova da je metal zagrijan na najmanje 800 stupnjeva.
Analizom raspodjele nikla na površini pronađeni su ostatci kristala poznatog kao Widmanstatten-uzorak – također karakteristično za željezne meteorite.
Budući da taj uzorak nestaje kada se metal zagrije na temperature iznad 1000 stupnjeva, tim je zaključio da je bodež iskovan na temperaturama od oko 950 stupnjeva ili niže.
Zlatna drška bodeža također je sadržavala tragove kalcija, koji se inače ne bi našli kada je zlato obrađeno. To je dovelo do uvjerenja da se za pričvršćivanje ukrasa na dršku koristila žbuka.
Mezopotamsko podrijetlo bodeža?
Egipat u to vrijeme nije imao tehnologiju za proizvodnju željeza ili žbuke. Međutim, u pismima Amarne ispisanim na glinenim pločama koje su otkrivene uz rijeku Nil nalazi se zapis o željeznom bodežu koji je darovan egipatskom kralju iz Mitannija, kraljevstva u sjevernoj Mezopotamiji.
Povezujući ove dvije priče istraživački tim je iznio pretpostavku da je bodež dar Amenhotepu III, djedu Tutankamona.
„U to vrijeme u Egiptu se željezo smatralo elementom koji je u rijetkim prilikama padao s neba i bio je oko 80 puta vrjedniji od zlata. Tutankamon je vjerojatno naslijedio željezni bodež od svog djeda i stavljen je u njegov grob kada je umro u mladosti,“ rekao je Takafumi Matsui, voditelj istraživački tim.
Meteoritski mačevi i bodeži?
U 1990-ima, tim istraživača u Nacionalnom muzeju japanske povijesti proveo je eksperimente kako bi utvrdio mogu li se mačevi zapravo kovati od željeznih meteorita. Prikupili su šest vrsta željeznih meteorita iz cijelog svijeta i dali ih majstorima kovačima da pokušaju iskovati mačeve.
Zaključak je bio da bi se mačevi mogli proizvoditi na temperaturama ispod 950 stupnjeva ako bi u željeznom meteoritu bilo malo nečistoća poput sumpora i fosfora.
Tsutomu Saito – sadašnji profesor u muzeju i član istraživačkog tima iz 1990-ih godina – rekao je da su posljednja otkrića slična onim što je tim otkrio prije otprilike tri desetljeća u eksperimentima – „Ovo pruža dokaze da su drevni ljudi postigli uvjete koje smo znanstveno predvidjeli.“
Kovanje željeznog meteorita koji sadrži nikal je teško zbog tvrdoće materijal. Međutim Saito vjeruje da su obrtnici tog vremena koristili svoj instinkt i iskustvo kako bi pronašli pravu temperaturu za zagrijavanje dragocjenih materijala koje su koristili za proizvodnju željeznih proizvoda. „Ovo je važan nalaz koji pokazuje početnu točku potrage čovječanstva za razvojem tehnologije proizvodnje željeza,“ zaključio je.
10 razloga zašto je Göbekli Tepe jedno od najzanimljivijih nalazišta na Zemlji
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
