kozmos.hr
Svemir

Na nas godišnje padne 5200 tona svemirske prašine

Svemirska prašina. Izvor: nasa.gov
objavljeno

Kad se zbroje sve sitne čestice svemirske prašine, one su daleko veće od blistavih meteorita koji padaju na naš planet. Smatra se da na Zemlju svake godine padne oko 5200 tona vanzemaljske prašine.

Velika svemirska prašina

Ova nježna kiša komadića kometa i asteroida sumirano daleko nadmašuje veće meteore koji su pogodili planet, prema istraživanju objavljenom 15. travnja u časopisu Earth & Planetary Science Letters. Godišnje na Zemlju sleti samo 10 tona većih svemirskih stijena poput asteroida.

Unatoč velikim količinama, teško je otkriti svemirsku prašinu ili pratiti njezinu godišnju akumulaciju zbog oborina koje ju konstatno ispiraju. Na većini mjesta zemaljska prašina mnogo je rasprostranjenija nego prašina iz svemira.

No, u Adélie na Antarktici, u blizini francusko-talijanske istraživačke stanice Concordia, snijeg je vrlo predvidljiv i vrlo je malo kopnene prašine. Tijekom 20 godina, fizičar Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS), Jean Duprat i njegovi kolege obavili su šest ekspedicija na to područje kako bi sakupili čestice. Slojevi svemirske prašine dovoljno su dobro očuvani u toj regiji da bi istraživači mogli procijeniti količinu svemirskih ‘padalina’ iz godine u godinu.

Stanica Concordia na Antarktici. Izvor: encyclopedie-environnement.org
Stanica Concordia na Antarktici. Izvor: encyclopedie-environnement.org

Prašina u snijegu

Istraživači su iskopali velike rovove snijega i odnijeli te slojeve u bačvama od 20 kilograma natrag u laboratorij na istraživačkoj stanici. Tamo su pažljivo topili snijeg i sakupljali čestice prašine koje je ostavljao. Zatim su sortirali čestice, uklanjajući onečišćenja poput vlakana sa snježnih rukavica.

Ekstrapolirajući iz nalaza na središnjoj Antarktici, istraživači su otkrili da približno 5200 tona ovih sitnih čestica, promjera između 30 i 200 mikrometara, padne na Zemlju svake godine. Za usporedbu, ljudska je kosa u prosjeku promjera oko 70 mikrometara. To čini sitne čestice iz antarktičkog snijega najrasprostranjenijim izvorom svemirskog materijala na Zemlji.

15 000 tona svemirske prašine uđe u atmosferu svake godine

Budući da velik dio svemirskog stijenja koji prođe kroz Zemljinu atmosferu izgara, istraživači su procijenili količinu prašine u svemiru koja bi rezultirala padom 5200 tona na površinu planeta. Procijenili su da oko 15000 tona svemirske prašine uđe u atmosferu svake godine, što znači da samo oko trećina čestica dosegne tlo. Otprilike 80% prašine vjerojatno dolazi od kometa poznatih kao ‘komete iz Jupiterovog razdoblja‘, napisali su istraživači. To su komete s kratkim orbitama, kontrolirane utjecajem Jupiterove gravitacije. Ostalih 20% prašine vjerojatno potječe od asteroida.

Razumijevanje protoka svemirskog materijala na Zemlji važno je za mnoga područja astrofizike i geofizike, tvrde istraživači. Ove svemirske stijene mogle su donijeti mnoge zanimljive elemente na planet. Neke teorije smatraju da su elementi i molekule koje potječu iz svemirskih stijena, mogle biti presudne za razvoj života na Zemlji.

https://kozmos.hr/nerijesena-misterija-je-li-zivot-na-zemlji-nastao-dirigiranom-panspermijom/

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Pappas S. (13.4.2021.), 5,200 tons of extraterrestrial dust fall on Earth each year, LiveScience.com

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.