Potraga za životom na Marsu desetljećima se vodi ponajprije na njegovoj površini, na terenu izloženom snažnom zračenju i perkloratima, spojevima zbog kojih su današnji uvjeti ondje vrlo nepovoljni za opstanak života. Novi prijedlog zato polazi od drukčije pretpostavke: ako na Marsu još postoji nešto živo, veći su izgledi da se krije pod zemljom nego na otvorenoj površini. U tom smjeru osmišljena je misija Orpheus, koncept male letjelice s okomitim polijetanjem i slijetanjem koji su Connor Bunn i Pascal Lee iz instituta SETI predstavili na 57. Konferenciji o znanosti o Mjesecu i planetima.
Naziv upućuje na Orfeja iz grčke mitologije, a sama misija cilja područje Cerberus Fossae, sustav dubokih vulkanskih pukotina na Marsu. Ondje bi se, prema prijedlogu, tražili mogući tragovi života koji još postoji, ali i podaci o geološkoj prošlosti planeta. U astrobiologiji je upravo pronalazak živog života najvrjedniji mogući nalaz, jer bi tek takav uzorak omogućio analize proteina i genetskog materijala kojima bi se moglo razlikovati izvorni marsovski život od mogućih organizama koji su davno mogli stići sa Zemlje na meteoritima.
Zašto baš Cerberus Fossae
Cerberus Fossae nalazi se u području Elysium Planitia i ubraja se među geološki najmlađe vulkanske krajolike na Marsu. Ondje se nalaze neka od najmlađih poznatih vulkanskih područja i tokova lave na cijelom planetu, a upravo su takva mjesta posebno zanimljiva za astrobiologiju. Mlađi vulkanski materijal bolje je očuvan, pa su i mogući tragovi života svježiji nego na starijim terenima koji su dugo bili izloženi marsovskom okolišu. Autori podsjećaju i da se nastanak života na Zemlji često povezuje s vulkanskim otvorima na dnu oceana.
U toj regiji nalazi se i “Cerberus Fossae Mantling Unit“, golema piroklastična naslaga koja predstavlja najintenzivniju eruptivnu vulkansku aktivnost dosad prepoznatu na Marsu. Procjene upućuju na to da je erupcija koja ju je stvorila izbila prije između 46.000 i 222.000 godina, što je u geološkim razmjerima vrlo nedavno.
Takav teren nije za klasični rover. Vozilo na kotačima ne može se spustiti u strme pukotine, udubine i otvore, pa autori predlažu malu letjelicu s četiri rotora. Polaze od onoga što je već pokazao Ingenuity uz rover Perseverance: da sustav s okomitim polijetanjem i slijetanjem može raditi i u uvjetima na Marsu. Orpheus bi zato ciljao teren do kojeg rover ne može doći.
Plan leta počinjao bi na području Cerberus Fossae Mantling Unita, zatim bi vodio prema jugoistoku preko relativno mladog kratera Zunil, za koji se sumnja da bi mogao biti povezan s erupcijom koja je stvorila tu naslagu. Nakon toga letjelica bi prešla preko niza linearno poredanih udubljenja i humaka poznatog kao “arhipelag Cerberus” i stigla do malog kupolastog vulkana Cerberus Tholus 1, odnosno CT1.
Najviše nade polažu u peti otvor
Nedaleko od vrha CT1 nalazi se pet otvora i udubina koje istraživači povezuju s nekadašnjom ili novijom vulkanskom aktivnošću. Upravo zato vide ih kao bolju metu za potragu za životom od urušenih lavinih tunela, koji se češće spominju u raspravama o budućim istraživanjima Marsa. Takvi otvori mogu dulje zadržavati toplinu i ispuštati plinove poput vodene pare, pa su mnogo zanimljiviji za astrobiologiju od praznih podzemnih kanala.
Posebnu pozornost privlači takozvani “Vent #5”, otvor širok oko 200 i dubok oko 50 metara. Od njegova ruba prema višem terenu pruža se tamna pruga duga oko 400 metara, upravo onaj detalj zbog kojeg je to mjesto u središtu interesa. Istraživači smatraju da bi mogla biti riječ o svježem vulkanskom materijalu izbačenom u razmjerno nedavnoj erupciji. Druga je mogućnost da je vjetar na tom mjestu otkrio svjež materijal iz podzemlja. U oba slučaja upravo bi taj otvor mogao čuvati najsvježiji trag nedavne aktivnosti na CT1, pa je zato i među najzanimljivijim ciljevima misije.
Planirani znanstveni instrumenti uključuju višesmjernu kameru u boji, bliski infracrveni spektrometar, radar za istraživanje podzemnih šupljina i poseban uređaj za otkrivanje mogućih bioloških tragova, premda pojedinosti o tom instrumentu još nisu razrađene. Za sada je Orpheus tek prijedlog na papiru. Misija nema ni odobreno financiranje ni mjesto u službenom programu, a nakon problema koji prate Mars Sample Return teško je očekivati da će NASA uskoro otvoriti još jednu veliku astrobiološku misiju prema Marsu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
