Ovaj neobični Neptunov mjesec možda je posljednji preživjeli iz drevne katastrofe

Nereida, jedan od najneobičnijih Neptunovih mjeseca, možda nije lutalica iz vanjskog Sunčeva sustava kako se dugo pretpostavljalo. Nova opservacije svemirskog teleskopa James Webb upućuju na drukčiju mogućnost: Nereida bi mogla biti rijedak preživjeli ostatak prvog Neptunova sustava mjeseca, prije nego što je dolazak Tritona promijenio sve.

Mjesec koji izgleda kao da ne pripada ondje gdje jest

Oko Neptuna danas kruži 16 poznatih mjeseca, ali taj sustav ne izgleda kao mirna obitelj koja se razvijala bez većih poremećaja. U njemu dominira Triton, najveći Neptunov mjesec i jedno od najneobičnijih tijela u vanjskom Sunčevu sustavu.

Triton se vjerojatno nije stvorio uz Neptun. Znanstvenici ga smatraju zarobljenim tijelom iz hladnih vanjskih područja Sunčeva sustava. Kada je prije više milijardi godina završio u orbiti oko Neptuna, njegov dolazak morao je snažno poremetiti dotadašnji poredak. Izvorni Neptunovi mjeseci mogli su biti raspršeni, izbačeni na nove putanje ili usmjereni prema razornim sudarima.

U takvoj povijesti Nereida zauzima posebno mjesto. Nije velika poput Tritona, ali nije ni mali, nevažan pratilac. Promjera je oko 350 kilometara i oko Neptuna kruži po jednoj od najizduženijih putanja među poznatim mjesecima u Sunčevu sustavu. Upravo je ta neobična orbita desetljećima hranila pretpostavku da je i Nereida možda zarobljeno tijelo.

Webb je pronašao trag koji ne odgovara Kuiperovu pojasu

Tim koji je vodio Matthew Belyakov s Kalifornijskog tehnološkog instituta upotrijebio je svemirski teleskop James Webb kako bi proučio sastav Nereide. Rezultat je važan zato što se ne odnosi samo na jedan daleki mjesec, nego na prošlost cijelog Neptunova sustava.

Dugo se pretpostavljalo da je Nereida mogla stići iz Kuiperova pojasa, hladnog područja iza Neptuna u kojem se nalaze brojni ledeni objekti. Takvo tumačenje imalo je smisla jer se Nereida kreće po neobičnoj, jako izduženoj orbiti.

No Webbove opservacije pokazale su da se njezin sastav ne uklapa dobro u takvo podrijetlo. Nereida ima previše leda u odnosu na ono što bi se očekivalo od tipičnog objekta Kuiperova pojasa. To, prema istraživačima, snažno podupire mogućnost da je Nereida bila dio Neptunova sustava od samog početka.

Belyakov je naglasio da se o Nereidi još uvijek zna iznenađujuće malo, osobito s obzirom na njezinu veličinu. Neptun je izbliza posjetila samo jedna letjelica, Voyager 2, i to 1989. godine. Nereida je otkrivena 1949., kada ju je pronašao nizozemski astronom Gerard Kuiper, ali je i danas jedan od slabije istraženih većih mjeseca vanjskog Sunčeva sustava.

Putanja koja možda nosi ožiljak Tritonova dolaska

Nereidina orbita iznimno je izdužena. Jedan obilazak oko Neptuna traje joj gotovo cijelu zemaljsku godinu. U najbližem dijelu putanje planetu se približi na manje od 1,4 milijuna kilometara, a u najudaljenijem dijelu odmakne se na oko 9,6 milijuna kilometara.

Takva putanja ne izgleda kao mirna orbita mjeseca koji je ostao ondje gdje je nastao. No to ne znači nužno da je Nereida stranac u Neptunovu sustavu. Nova interpretacija nudi drukčije objašnjenje: Nereida je mogla nastati bliže Neptunu, a zatim biti potisnuta prema van kada je Triton ušao u orbitu oko planeta.

Ako je Triton doista zarobljen iz vanjskog Sunčeva sustava, njegov dolazak nije mogao proći bez posljedica. Postojeći Neptunovi mjeseci vjerojatno su doživjeli snažan poremećaj. Neki su mogli završiti u sudarima, a od njihovih ostataka kasnije su se možda oblikovali današnji unutarnji Neptunovi mjeseci. Nereida je, u tom scenariju, preživjela isti kaos koji je izbrisao veći dio prvotnog sustava.

Scott Sheppard, planetarni astronom u institutu Carnegie Science koji nije sudjelovao u istraživanju, smatra da nalaz Nereidinu neobičnu orbitu stavlja u širi kontekst burne Neptunove prošlosti. Nereida, prema tom tumačenju, nije nužno zarobljeni stranac iz vanjskog Sunčeva sustava. Mogla je nastati bliže Neptunu, a zatim završiti daleko od planeta nakon što je dolazak Tritona poremetio dotadašnji sustav mjeseca.

Neptunov sustav još je gotovo neistražen

Neptun danas ima znatno manje poznatih mjeseca od ostalih divovskih planeta. Saturn ih, prema trenutačnom broju, ima 292. Ta razlika dodatno podupire ideju da je Neptunov sustav u ranoj povijesti prošao kroz snažan poremećaj.

Znanstvenici pritom rade s vrlo malo izravnih podataka. Voyager 2 prošao je pokraj Neptuna 1989. godine i od tada se nijedna letjelica nije vratila u taj sustav. Sve što danas znamo o Nereidi, Tritonu i ostalim Neptunovim mjesecima temelji se na udaljenim teleskopskim opservacijama, rijetkim povijesnim podacima i računalnim modelima.

Nova letjelica mogla bi provjeriti koliko je Nereida doista stara, je li nastala uz Neptun i koliko je snažan bio poremećaj koji je izazvao Triton. Takva misija trenutačno nije planirana. Do tada Nereida ostaje jedan od najvažnijih tragova izgubljene povijesti najudaljenijeg planeta Sunčeva sustava.

Ivan Petričević

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.