15 zapanjujućih slika svemirskog teleskopa James Webb

Oko 100 puta snažniji od Hubblea, svemirski teleskop James Webb, vrijedan 10 milijardi dolara, nalazi se na gravitacijski stabilnoj lokaciji udaljenoj 1.5 milijuna kilometara od Zemlje, poznatoj kao Lagrangeova točka. James Webb najnapredniji je svemirski teleskop ikad izgrađen, sa sposobnošću da zaviri u atmosferu dalekih egzoplaneta i pročita najranija poglavlja povijesti svemira. Nakon otkrivanja svojih prvih slika u srpnju, teleskop je zadivio astronome i ljubitelje noćnog neba kontinuiranim nizom spektakularnih snimaka našeg bliskog i dalekog svemira. U ovom članku donosimo 15 najspektakularnijih slika svemirskog teleskopa James Webb dosad!

Stupovi stvaranja

NASA-in svemirski teleskop James Webb nedavno je uperio svoje sofisticirane kamere prema čuvenoj svemirskoj regiji poznatoj kao Stupovi stvaranja i ostavio astronome bez daha. Webbova snimka pruža nam pogled na zapanjujući i vrlo detaljni krajolik kultnih Stupova, gdje gusti oblaci prašine i plina stvaraju zvijezde.

NASA-in James Webb svemirski teleskop snimio je blizu infracrvenu sliku Stupova stvaranja. Izvor: NASA, ESA, CSA, STScI; Joseph DePasquale (STScI), Anton M. Koekemoer (STScI), Alyssa Pagan (STScI).

Kombinirana slika Stupova stvaranja s dviju kamera. Izvor: JWST / NASA / ESA. — Kombinirana slika Stupova stvaranja s dviju Webbovih kamera. Izvor: JWST / NASA / ESA.

Maglica Eta Carinae

'Kozmičke litice' maglice Eta Carinae kako ih je snimio teleskop James Webb (©NASA/ESA/CSA). — ‘Kozmičke litice’ maglice Eta Carinae kako ih je snimio teleskop James Webb (©NASA/ESA/CSA).

Ovdje je svemirski teleskop James Webb snimio tzv. ‘kozmičke litice’ – dio maglice Eta Carinae u kojoj se rađaju zvijezde. Maglica NGC 3372 – poznata i kao maglica Eta Carinae ili jednostavno maglica Carinae – nalazi se na udaljenosti od oko 7600 svjetlosnih godina od Zemlje u južnom zviježđu Cainae. Prethodno spomenuti Stupovi stvaranja dio su ove maglice.

‘Fantomska galaksija’

Pogled svemirskog teleskopa Jamess Webb na spektakularnu 'Fantomsku galaksiju0 M74 (©ESA/NASA/CSA et al). — Pogled svemirskog teleskopa Jamess Webb na spektakularnu ‘Fantomsku galaksiju M74. Izvor: ©ESA/NASA/CSA et al.

M74 ili ‘Fantomska galaksija’ (također poznata kao NGC 628), udaljena oko 32 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje i smještena u zviježđu Riba, poznata je po svom dobro definiranom spiralnom obliku s istaknutim kracima koji izviru iz njenog središta.

Galaksija NGC 7496

Ovdje je James Webb promatrao galaksiju udaljenu 24 milijuna svjetlosnih godina, po imenu NGC 7496, koja je prethodno bila skrivena u tami zbog guste prašine i plina koji su okruživali njene aktivne regije u kojima nastaju nove zvijezde. Međutim, JWST može detektirati infracrveno svjetlo koje se odbija od prašine, dopuštajući mu sondiranje blizu trenutka kada su se zvijezde upalile i u njihovim jezgrama došlo do nuklearne fuzije.

Galaksija Cartwheel

Na ovoj slici, Webbovi instrumenti NIRCam i MIRI, otkrili su pojedinačne zvijezde unutar područja stvaranja zvijezda u vanjskom prstenu galaksije Cartwheel, kao i klastere vrlo mladih zvijezda oko središnje supermasivne crne rupe galaksije, koja je također obavijena prašinom.

Galaksija IC 5332

Slika galaksije IC 5332 kako ju snimio svemirski teleskop James Webb (©ESA/Webb, NASA & CSA, J. Lee et al). — Slika galaksije IC 5332 – svemirski teleskop James Webb (©ESA/Webb, NASA & CSA, J. Lee et al).

Ova slika koju je snimio svemirski teleskop James Webb (JWST) otkrila je skrivenu strukturu plinovitih ‘kostiju’ udaljene galaksije. Kozmički čvor plina, prašine i zvijezda pripada spiralnoj galaksiji IC 5332 koja se nalazi u zviježđu Kipara udaljenom više od 29 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.

Mogu li mikrometeoridi oštetiti James Webb?

Maglica Tarantula

Na ovom mozaiku slika – koji se proteže preko 340 svjetlosnih godina – Webbova kamera (NIRCam) snimila je područje nastajanja zvijezda unutar maglice Tarantula u nikada prije viđenim detaljima, uključujući desetke tisuća prethodno nepoznatih mladih zvijezda (©NASA/ESA/CSA et al).

Svemirski teleskop James Webb uočio je tisuće i tisuće nikad prije viđenih mladih zvijezda u zvjezdanom rasadniku zvanom 30 Doradus. Maglica je dobila nadimak Tarantula zbog svojih ‘prašnjavih vlakana’ koji su se mogli vidjeti na prethodnim slikama, a zbog svog specifičnog izgleda već je dugo omiljena meta astronoma koji proučavaju formiranje zvijezda. Osim mladih zvijezda, Webb otkriva udaljene pozadinske galaksije, kao i detaljnu strukturu i sastav plina i prašine maglice.

Maglica Južni prsten

Maglica Prsten kako ju je snimio Webb – naslovna (NASA)

Messier 57 – puno poznatija pod nazivom maglica Južni prsten – maglica je koja je svoj nadimak zavrijedila oblikom. Naime, u ovoj maglici plin se širi i raspoređuje oko umiruće zvijezde nevjerojatnom brzinom (oko 15km/s) te poprima oblik prstena.

Stephanov kvintet

Snimka Stephanovog kvinteta kako ju je snimio teleskop James Webb (©NASA/ESA/CSA).

Stephenov kvintet (nazvan tako po Édouardu Stephanu koji ga je prvi uočio 1877. godine) nalazi se u zviježđu Pegaz. Ova formacija najpoznatija je po tome što je to prva kompaktna grupa galaksija ikada otkrivena. Četiri od pet galaksija unutar kvinteta nalaze se u tzv. ‘kozmičkom plesu’, tj. u međusobnoj interakciji zahvaćeni gravitacijskim djelovanjem.

Galaksija Sparkler i SMACS 0723

Prva objavljena slika prikazuje jato galaksije SMACS 0723 – kakvo je bilo prije 4.6 milijardi godina – koje je 'iskorišteno' kao gravitacijska leća kako bi se dobilo uvide u udaljenije galaksije svemira, sežući gotovo do samih početaka. Nova slika najdublji je i najoštriji pogled u povijest našega svemira do sada (©NASA, ESA, CSA, STScI). — Prva objavljena slika James Webb-a prikazuje jato galaksije SMACS 0723 kakvo je bilo prije 4.6 milijardi godina, a koje je ‘iskorišteno’ kao gravitacijska leća kako bi se dobilo uvide u udaljenije galaksije svemira, sežući gotovo do samih početaka. (©NASA, ESA, CSA, STScI).

Prva objavljena slika svemirskog teleskopa James Webb najdublja je i najoštrija infracrvena slika dubokog svemira. Slika prikazuje jato galaksija SMACS 0723 kakvo je bilo prije 4.6 milijardi godina. Kako bi astronomi testirali deep-field potencijal snimanja, Webb je zavirio u ovaj ‘komadić’ neba SMACS 0723, u južnom zviježđu Volansa (Leteća riba). SMACS 0723 posebno je dobra meta za ovu vrstu promatranja jer se u prvom planu nalaze masivna jata (ili klasteri) galaksija koja se ponašaju poput ogromnog kozmičkog povećala. Točnije, Webb korist fenomen poznat kao gravitacijska leća, u kojemu se mnogo bliže galaksije (i jata galaksija) koriste kako bi ‘savile’ svjetlost te tako pomogle u promatranju ekstremno udaljenih i slabije vidljivih galaksija (ili drugih kozmičkih objekata) koje se nalaze daleko iza njih.

‘Pješčani sat’ L1527

Šareni oblaci vidljivi su samo u infracrvenom svjetlu, što znači da ih tek sada po prvi put možemo promatrati zahvaljujući svemirskom teleskopu James Webb. JWST / Nasa.gov.

Svemirski teleskop James Webb snimio je strukturu nalik pješčanom satu koja okružuje novonastalu protozvijezdu poznatu kao L1527. Šareni oblaci plave i narčanste boje vidljivi su samo u infracrvenom svijetlu, što znači da po prvi puta možemo promatrati ovu zanimljivu strukturu zahvaljujući James Webbovoj infracrvenoj kameri (NIRCam).

Galaktičko spajanje u II ZW 96

Par spajajućih galaksija u zviježđu Dupin. Izvor: ESA/Webb, NASA & CSA, L. Armus, A. Evans.

Ovog su puta astronomi usmjerili svemirski teleskop James Webb na kozmičko spajanje udaljeno nekih 500 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje. Svemirski teleskop James Webb snimio je par galaksija koje su u procesu spajanja te čiji sudar naposljetku rađa novu divovsku galaksiju. Specifične infracrvene kamere Jamesa Webba pogledale su u prošlost kako bi promatrale sudaranje dviju galaksija, poznatih pod imenom II ZW 96.

Jupiter

Ovdj,e umjesto pogleda u prošlost, svemirski teleskop okrenuo se našem svemirskom susjedstvu, točnije prema Jupiteru. Dvije slike snimljene su NIRCam-om, kamerom koja koristi tri infracrvena filtera kako bi otkrila detalje planeta.

Neptun i njegovi prsteni

Webb Neptun — Webbova slika Neptuna i njegovih prstena u blisko infracrvenom spektru. Izvor: NASA, ESA, CSA, STScI.

Gledamo Webbovu sliku Neptuna, njegovih prstena i prirodnih satelita, ali od svega na slici najviše očaravaju svijetli prsteni. Radi se o toliko kvalitetnoj slici da neke od tih prstena nismo vidjeli još otkad je Voyager 2 prošao kraj Neptuna 1989. godine i pružio nam prvi kvalitetni uvid u grandiozne ljepote ledenog diva.

Binarni sustav SBC9 1232

WR 140 — Koncentrični krugovi svemirske prašine u sustavu SBC9 1232. Izvor: NASA, ESA, CSA JWST MIRI & Ryan Lau et al.

Unatoč tome što difrakcijski šiljci, inače karakteristični za Webbove fotografije, nisu ‘stvarni’, koncentrični prsteni koje vidimo na slici čini itekako jesu stvarni. U središtu je zapravo binarni zvjezdani sustav imena SBC9 1232, u zviježđu Labud. Njegove dvije zvijezde međusobno vrše interakciju na takav način da periodički oko sebe izbacuju zvjezdanu prašinu, a ona se dalje širi u obliku školjke. Binarni sustav zvijezda sastoji se od zvijezde WR 140, vrlo rijetke zvijezde Wolf-Rayetovog tipa te masivne zvijezde tipa O4-5, koja je ujedno i primarna zvijezda u sustavu.

Veliki Magellanov oblak

James Webb fokusirao je sve svoje instrumente na dio Velikog Magellanova oblaka, male satelitske galaksije Mliječne staze. Na prikazu se može vidjeti detalj jedne od slika koju je Webb snimio (©NASA,ESA). — James Webb fokusirao je sve svoje instrumente na dio Velikog Magellanova oblaka, male satelitske galaksije Mliječne staze. (©NASA,ESA).

Ovdje vidimo slike Velikog Magellanovog oblaka koje su snimljene tijekom početnih testiranja Webbovih instrumenata. Webb ima tri instrumenta za snimanje: NIRCam, NIRISS i MIRI, a četvrti instrument je ESA-in NIRSpec (više služi kao spektrograf, nego uređaj za snimanje, ali može snimati ako je potrebno).

James Webb ‘zavirio’ u atmosferu Titana

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

–t.me/kozmoshr

Matija Klarić

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.