kozmos.hr
Jeste li znali?

Mogu li mikrometeoridi oštetiti James Webb?

objavljeno

Iako su udari tzv. mikometeorida očekivani, njihovo djelovanje s vremenom će ipak utjecati na performanse novog revolucionarnog teleskopa.

Prvi nesretni susret već prošao

Segment primarnog zrcala od 6.5 metara svemirskog teleskopa James Webb pretrpio je slučajan i veći od očekivanog udar mikrometeora 1.5 milijuna kilometara od Zemlje. Udar se dogodio između 23. i 25. svibnja.

Nakon početnih procjena teleskop još uvijek radi daleko iznad zahtjeva misije unatoč marginalno vidljivom učinku na podatke. U tijeku su opsežna ispitivanja i mjerenja. Tijekom dugih i produktivnih misija u svemiru, svaka će svemirska letjelica pretrpjeti brojne udare mikrometeoroida. To je nezaobilazan aspekt djelovanja u svemiru.

Manji meteorid udario je teleskop James Webb

Čvrsto zrcalo

Webbovo zrcalo dizajnirano je da izdrži intenzivno bombardiranje česticama veličine prašine (mikrometeoroidima) koje lete kroz svemir ekstremnim brzinama. Za bolje razumijevanje kako ojačati opservatorij za rad u orbiti, inženjeri su kombinirali simulacije sa stvarnim testovima udara na uzorcima zrcala.

Prema NASA-i najnoviji udar bio je puno veći nego što je tim mogao modelirati i testirati na zemlji. Paula Geithner, zamjeniku tehničkog direktora za projekte u NASA-inom Centru za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, Maryland, navodi kako je Webb dizajniran za izdržati jaku ultraljubičastu svjetlost i nabijene čestice sa Sunca, kao i kozmičke zrake iz egzotičnih izvora u galaksiji i povremene udare mikrometeoroida.

Ostavljen prostor za ‘nepredvidljivo’

Kako bi osigurali da Webb može obavljati svoju ambicioznu znanstvenu misiju čak i nakon mnogo godina u svemiru, stručnjaci su ga dizajnirali i izgradili s marginama performansi (optičkim, toplinskim, električnim, mehaničkim). Webbova optika (prije polijetanja) održavana je čišćom nego što je bilo potrebno zbog marljivog rada timova s mjesta lansiranja.

Uz ove ‘mjere sigurnosti’ Webbove znanstvene sposobnosti otporne su na degradaciju njegovih znanstvenih sposobnosti tijekom vremena. Osim toga, Webbova sposobnost da osjeti položaj zrcala i prilagodi ga omogućuje djelomično ispravljanje rezultata udara. Također je moguće poništiti dio distorzije podešavanjem položaja zahvaćenog segmenta.

Manji meteorid udario je teleskop James Webb

Poravnanje zrcala

Na taj način utjecaj svakog sudara sveden je na minimum, ali nije neutralizirana sva degradacija. Prve prilagodna već je napravljena kako bi se popravio nedavno pogođeni segment C3, a planiraju se i daljnje prilagodbe.

Očekivano stanje primarnog zrcala teleskopa James Webb (u slučaju da nije pretrpio udarac, lijevo) i stanje zrcala 21. lipnja 2022., nakon neočekivano velikog udara mikrometeoroida. Performanse glavnog zrcala procjenjuju se prema tome koliko deformira zvjezdanu svjetlost (tzv. 'pogreška valne fronte') – veća brojka znači i veću deformaciju (©NASA/STScI).
Očekivano stanje primarnog zrcala teleskopa James Webb (u slučaju da nije pretrpio udarac, lijevo) i stanje zrcala 21. lipnja 2022., nakon neočekivano velikog udara mikrometeoroida. Performanse glavnog zrcala procjenjuju se prema tome koliko deformira zvjezdanu svjetlost (tzv. ‘pogreška valne fronte’) – veća brojka znači i veću deformaciju (©NASA/STScI).

Kao odgovor na buduće događaje ti će se koraci po potrebi ponavljati kao dio praćenja i održavanja teleskopa. Takozvani ‘zaštitni manevar’ (eng. protected maneuver) može se koristiti za zaštitu Webba dok je u orbiti. U ovom manevru upravljački tim namjerno odmiče optiku od poznatih kiša meteora prije nego što se pojave. Budući da ovaj posljednji udar nije imao nikakve veze s kišom meteora, sada se smatra neizbježnim slučajnim događajem.

Ublažavanje budućih udara

Kao odgovor na ovaj udar formiran je inženjerski tim kako bi se pronašli načini za ublažavanje budućih utjecaja uzrokovanih krhotinama mikrometeorita. Budući da je početna izvedba teleskopa bila bolja od očekivane, tim će s vremenom prikupljati neprocjenjive podatke i surađivati s NASA-inim stručnjacima za predviđanje mikrometeorita.

Webbova veličina i osjetljivost čine ga vrlo osjetljivim detektorom mikrometeorita. Na kraju će Webb omogućiti bolje razumijevanje svog kozmičkog okruženja (tzv. Lagrangeova točka 2 (L2)). Nedavni udarac nije utjecao na Webbov raspored operacija i tim nastavlja s radom – možemo se samo nadati da će buduće slike i podatci biti jednako fascinantni kao do sada.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

 

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube