Svemirski teleskop James Webb uskoro će obaviti dodatna promatranja egzoplaneta za koje znanstvenici vjeruju da bi mogli biti dom izvanzemaljskom životu
Sve veći broj znanstvenika diljem svijeta sada vjeruje da je pitanje vremena, a ne mogućnosti, kada ćemo pronaći izvanzemaljski život u svemiru. S obzirom na milijarde planeta u Mliječnoj stazi koji ispunjavaju uvjete za nastanjivost, kolike su šanse da je Zemlja jedino mjesto gdje postoji život? Nedavno se ovo pitanje smatralo filozofskim, bez konkretnog odgovora. No, kako prenosi Inetersting Engineering, tehnološki napredak omogućio je istraživanje svemira na načine koje smo nekad smatrali nemogućima.
Danas, teleskop James Webb može detaljno analizirati sastav atmosfere udaljenih planeta. Ovo bi moglo biti ključno za otkrivanje izvanzemaljskog života. Teleskop James Webb samo je dio šireg znanstvenog napora koji ima za cilj odgovoriti na ovo važno pitanje.
James Webb: Nova era u potrazi za egzoplanetima
James Webb koristi transmisijsku spektroskopiju za analizu sastava atmosfere udaljenih egzoplaneta. Ova metoda promatra svjetlost zvijezde koja prolazi kroz atmosferu egzoplaneta.
Različite kemikalije u atmosferi planeta apsorbiraju različite valne duljine svjetlosti zvijezde. Analizom boja koje nedostaju u spektru svjetlosti, astronomi mogu identificirati prisutne atome i molekule. Webbovi infracrveni instrumenti također mogu otkriti kemijske spojeve koji nisu vidljivi običnom svjetlu.
Znanstvenici vjeruju da bi ova metoda uskoro mogla otkriti biopotpise na egzoplanetima. Nedavno je tim astronoma vjerovao da su otkrili takav potpis na planetu K2-18b. Iako su to bila početna promatranja, koja još nisu potvrđena, potencijal za otkrivanje života u svemiru unutar naših života vrlo je stvaran.
Misije u potrazi za izvanzemaljskim životom
Nije samo James Webb u potrazi za znakovima života. Postoji sve veći broj misija s tim ciljem. NASA-in Europa Clipper mogao bi donijeti važna otkrića o ledenim oceanima Jupiterovih mjeseca. Privatna tvrtka Rocket Lab planira poslati misiju na Veneru kako bi tražila znakove života u njenoj gornjoj atmosferi.
Planirani nasljednici teleskopa James Webb, poput NASA-inog opservatorija Habitable Worlds (HWO) i eksperimentalnog Nautilus Space Observatory, dodatno će unaprijediti naše mogućnosti promatranja udaljenih svjetova.
Nova promatranja K2-18b
Potencijalno otkriće života na egzoplanetu K2-18b, udaljenom 120 svjetlosnih godina, još nije naišlo na potpuni zastoj. Prošle godine James Webb otkrio je plin biopotpisa u atmosferi K2-18b. Planet se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvijezde, što znači da bi mogao imati uvjete za život. Otkriće je uzbudilo znanstvenike, koji su vjerovali da smo možda otkrili izvanzemaljski život.
Najvažnije otkriće došlo je od istraživača sa Sveučilišta u Cambridgeu, koji su otkrili slabu prisutnost dimetil sulfida (DMS) u atmosferi K2-18b. Na Zemlji, DMS proizvode oceanski fitoplanktoni i to je jasan pokazatelj života.
Međutim, tim istraživača sa Sveučilišta California Riverside, predvođen znanstvenikom Shang-Min Tsaiem, kasnije je proveo simulacije planeta koristeći najsuvremenije računalne modele. Otkrili su da bi DMS mogao biti prisutan na K2-18b samo ako planktoni ili neki drugi oblik života proizvode 20 puta više DMS-a nego na Zemlji.
Također su zaključili da signal DMS-a otkriven od strane istraživača sa Sveučilišta u Cambridgeu previše preklapa s metanom, što otežava potvrdu prisutnosti DMS-a. No, daljnja promatranja s boljim instrumentima mogla bi nam uskoro pružiti više informacija.
“Da bismo pronašli [biopotpise] DMS, Webb mora koristiti instrument koji bolje detektira infracrvene valne duljine,” rekao je Shang-Min Tsai. “Srećom, teleskop će koristiti takav instrument kasnije ove godine, što će nam omogućiti konačnu potvrdu prisutnosti DMS-a na K2-18b.” To znači da bi potvrda izvanzemaljskog života mogla biti blizu, ovisno o rezultatima Webbovih daljnjih promatranja.
Fermijev paradoks i potraga za izvanzemaljskim životom
Prema Interesting Engineering, iako K2-18b možda nije domaćin izvanzemaljskog života, znanstvenici vjeruju da inteligentan izvanzemaljski život mora negdje postojati. Postoji niz uvjerljivih argumenata za ovu tvrdnju.
U Svemiru ima više zvijezda nego zrna pijeska na Zemlji. Mliječna staza ima oko 400 milijardi zvijezda, od kojih je 20 milijardi sličnih Suncu. Procjene sugeriraju da otprilike petina tih zvijezda ima planet veličine Zemlje u svojoj nastanjivoj zoni, s idealnim uvjetima za razvoj života.
Ako bi samo 0,1 posto tih planeta u nastanjivoj zoni imalo život, u Mliječnoj stazi bilo bi milijun planeta s životom.
Poznati Fermijev paradoks postavlja pitanje: ako izvanzemaljski život postoji, zašto već nismo vidjeli dokaze? Postoje mnoge hipoteze zašto još nismo vidjeli te dokaze, ali možda naši instrumenti jednostavno dosad nisu bili dovoljno snažni. To je pitanje na koje bismo uskoro mogli dobiti odgovor.
Što ako otkrijemo izvanzemaljski život?
Pitanje ostaje što ćemo učiniti kao civilizacija ako otkrijemo da inteligentan izvanzemaljski život postoji u svemiru.
Studija iz 2022. sugerira da bi otkriće izvanzemaljskog života moglo izazvati geopolitičke sukobe koji bi doveli do našeg uništenja. Prema toj studiji, primatelj hipotetičke inteligentne izvanzemaljske poruke bio bi manje inteligentan od izvanzemaljaca. Otkriće bi moglo srušiti postojeće sustave vjerovanja i promijeniti naše shvaćanje mjesta u svemiru. Međutim, moglo bi i ujediniti čovječanstvo u nevjerojatnoj spoznaji da postoji više života vani.
Također bi moglo promijeniti ciljeve kojima težimo kao vrsta. U idealnom scenariju, moglo bi potaknuti znanstvenu zajednicu na rad prema novim tehnološkim napretcima kako bi pomogla čovječanstvu da dosegne dalje u zvijezde. Svaki inteligentan izvanzemaljski život vjerojatno bi bio izvan dosega naših postojećih tehnologija. No, u teškim vremenima za našu vrstu, mogao bi poslužiti kao svjetionik nade, stotine ili tisuće svjetlosnih godina udaljen.
Čvrsto vjerujem da je, s obzirom na milijarde zvijezda u galaksiji i činjenicu da gotovo svaka zvijezda ima barem jedan planet u orbiti, otkriće izvanzemaljskog života bliže nego ikada. U međuvremenu, ostanite znatiželjni i nastavite gledati prema zvijezdama. Možda nas upravo sada, s nekog dalekog planeta, netko promatra i postavlja isto pitanje: Jesmo li sami?
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
