Nedavna vulkanska aktivnost možda je krucijalna za opstanak podzemnog života na Marsu.
Astronomi su otkrili mlade stijene koje se razlikuju od onih starijih koje je formirao vjetar u Marsovskoj regiji Elysium Planitia. Njihova starost procjenjuje se na između 50 i 200 tisuća godina, te su to vjerojatno najmlađe pronađene stijene na Crvenom planetu. Ovo bi moglo značiti da je Mars još uvijek vulkanski aktivan planet.
Vrhunac vulkanske aktivnosti na Marsu bio u njegovom naranijim godinama postojanja- prije 3-4 milijarde godina. U kasnijim godinama vulkanska aktivnost pojavljivala u manjem obujmu, te samo u pojedinim regijama planeta, Najčešće erupcije bile efuzivnog tipa, to jest, one u kojem lava mirno istječe na površinu.
Ovakav tip vulkanizma dominirao je kroz većinu geološke povijesti Marsa- od nekadašnjih vulkanskih visoravni prije 3.8-3 milijarde godina do mlađih vulkanskih naslaga u regijama Amazonis Planitia i Elysium Planitia. Još uvijek nije u potpunosti potvrđeno nastavlja li se vulkanska aktivnost na Marsu i danas.
Olympus Mons, najveći ugasli vulkan na Marsu, te do sada najveće otrkiveni u Sunčevom sustavu.
Izvor: NASA pic.twitter.com/MGpJlhadKM— Kozmos.hr (@KozmosHr) May 13, 2021
Je li Mars vulkanski aktivan?
Znanstvenici su analizirali tamnu mrlja čija je površina oko 200 kvadratnih metara vidljivu na fotografijama Mars Reconnaissance Orbitera, iznad regije Elysium Planitia. Sedimenti u blizina kratera i drugih rasjeda imaju teksturu površine koja nastaje oblikovanjem vjetra, te tvore pruge u određenom dominatnom smjeru. No, s druge strane, stijene oko ovih pukotina su distribuirane gotovo simetrično u usporedbi sa sličnim područjima sa niskim albedom.
Regija Elysium Planitia na Marsu.
Izvor: Wikimedia Commons, Areong. pic.twitter.com/YyGemgEsUM— Kozmos.hr (@KozmosHr) May 13, 2021
Ovo područje poklapa se sa prethodnim tokovima lave, te je debljina nataloženih sojeva koje su posljedica relativno nedavne vulkanske aktivnosti, do 10 centimetara.
Za nastanak ovakvog nalazišta, volumen eruptirane lave trebao bi biti između 11 i 28 milijuna kubičnih metara. Ovakve vrijednosti usporedive su sa volumenima erupcija na poznatim vulkanima na Zemlji.
Starost ovih naslaga procjenjuje se na između 52 i 210 tisuća godina. Stoga je moguće da su duboki tokovi magme aktivni još i danas.
Geološki gledano nedavna magmatska aktivnost mogla bi biti ključna za hipotetski pretpostavljen podzemni život na susjednom planetu. Magma može otapati led, te stvoriti hidrotermalnu cirkulaciju, koja pak tvori povoljne uvjete za mogući postojeći život na susjednom planetu.
Moguće je čak da slični uvjeti postoje i na Zemlji, na mjestima gdje se vulkanska aktivnost pojavljuje u polarnim uvjetima, primjerice Island. Navedena aktivnost može stvarati uvjete povoljne za preživljavanje kemotrofa i psihrofila.
NASA-in InSight lander ima zadatak proučiti tektonsku aktivnost Marsa, te vršiti istraživanja u blizini nalazišta nedavno otkrivene vulkanske aktivnosti. Astronomi navode da bi nedavni Marskovski potresi ( više od 500 zabilježenih od 2018. godine) teoretski mogli biti uzrokovani kretanjem magme ispod površine. Zabilježeni potresi mogli bi biti od koristi u rješavanju zagonetke današnje vulkanske aktivnosti na susjednom planetu.
