Mars je aktivniji planet nego što se mislilo

Nove spoznaje o Marsu, dobivene istraživanjem velike, ravne i na prvi pogled ‘beznačajne’ ravnice, ukazuju na znatno burniju geološku prošlost nego što je bilo očekivano. Studija koju je proveo tim istraživača sa Sveučilišta u Arizoni otkrila je da su prije otprilike milijun godina iz mnoštva pukotina erumpirale ogromne količine lave. Taj događaj, koji je pokrio površinu sličnu veličini Aljaske, uključivao je interakciju s vodom na i ispod površine Marsa, što je izazvalo velike poplave formirajući duboke kanale.

Mars, planet bez tektonske aktivnosti kakvu poznajemo na Zemlji, dugo se smatrao geološki ‘mrtvim’. No, najnovija istraživanja osporavaju tu pretpostavku. Tim planetarnih znanstvenika sa Sveučilišta u Arizoni prošle je godine iznio dokaze o postojanju golemog plašta plazme ispod regije Elysium Planitia, ukazujući na intenzivnu vulkansku i seizmičku aktivnost u relativno nedavnoj prošlosti.

U najnovijem istraživanju, tim predvođen Joannom Voigt i Christopherom Hamiltonom iz Laboratorija za lunarnu i planetarnu istraživanja koristio je slike svemirskih letjelica i podatke radara za rekonstrukciju svakog pojedinog lava toka u Elysium Planitia. Detaljna analiza dokumentirala je više od 40 vulkanskih događaja, uključujući jedan od najvećih koji je ispunio dolinu Athabasca Valles s gotovo 1000 kubičnih milja bazalta.

Najmlađi vulkanski teren na Marsu

“Elysium Planitia predstavlja najmlađi vulkanski teren na Marsu. Njegovo istraživanje omogućava nam bolje razumijevanje marsovske prošlosti, uključujući i nedavnu hidrološku i vulkansku povijest,” izjavili su autori u svojoj studiji. Iako direktna vulkanska aktivnost na Marsu do sada nije zabilježena, “Elysium Planitia je vulkanski aktivnija nego što se ranije smatralo, i moguće je da je još uvijek geološki aktivna,” navela je Voigt, vodeća autorica studije objavljene u časopisu Journal of Geophysical Research: Planets. Niz potresa zabilježenih od strane NASA-ine sonde InSight između 2018. i 2022. godine ukazuje na to da unutrašnjost crvenog planeta nije geološki neaktivna.

“Naša studija pruža najopsežniji geološki pregled nedavne vulkanske aktivnosti na planetu osim Zemlje,” izjavio je Hamilton, izvanredni profesor na LPL-u. “To je najpreciznija procjena mlade vulkanske aktivnosti Marsa u posljednjih oko 120 milijuna godina, od perioda kada su dinosauri dominirali Zemljom pa sve do danas.”

Ovi nalazi imaju važan utjecaj na istraživanje mogućnosti postojanja života na Marsu u prošlosti. Elysium Planitia je iskusila nekoliko velikih poplava što znanstvenici misle da je bila voda, a postoje dokazi o interakciji izlijevanja lave s vodom ili ledom, što je dramatično oblikovalo krajolik. Voigt i suautori pronašli su obilje dokaza o parnim eksplozijama, fenomenima od velikog interesa za astrobiologe zbog potencijala stvaranja uvjeta pogodnih za mikrobni život.

Za svoje istraživanje tim je koristio slike s NASA-inog Mars Reconnaissance Orbitera (MRO), uključujući visokorezolucijske snimke HiRISE kamere, te podatke s Mars Orbiter Laser Altimetera s Mars Global Surveyor-a. Ove informacije, zajedno s podacima podzemnog radara Shallow Radar (SHARAD), omogućile su detaljnu trodimenzionalnu rekonstrukciju istraživanog područja.

“Zahvaljujući SHARAD-u, uspjeli smo istražiti do dubine od 140 metara ispod površine Marsa,” istaknula je Voigt, koja je doktorirala na Sveučilištu u Arizoni i sada radi kao postdoktorska istraživačica u Caltechovom Jet Propulsion Laboratoryju u Pasadeni, Kalifornija.

“Kombiniranjem različitih skupova podataka uspjeli smo rekonstruirati trodimenzionalni prikaz područja istraživanja, uključujući kako je topografija izgledala prije erupcije lava toka i ispunjavanja bazena i kanala formiranih tekućom vodom,” dodala je Voigt.

Unutrašnjost Marsa i Zemlje

Unutrašnjost Marsa smatra se bitno različitom od Zemljine, a detaljna rekonstrukcija njegovih geoloških karakteristika pruža uvid u procese koji su oblikovali planet u prošlosti. Razumijevanje odnosa između vulkana i strukture marsovske kore ključno je za shvaćanje paleo-okolišnih uvjeta, istaknuo je Hamilton. Vulkanizam na Marsu može omogućiti iznenadno oslobađanje podzemne vode na površinu, što dodatno oblikuje marsovski krajolik.

“Kada se pojavi pukotina u marsovskoj kori, voda može izbiti na površinu,” objasnio je Hamilton. “Zbog niskog atmosferskog tlaka na Marsu, ta voda će vjerojatno odmah ispariti. Međutim, ako je voda obilna, može izazvati veliku poplavu koja preoblikuje krajolik, stvarajući impresivne geomorfološke strukture koje danas vidimo.”

Razumijevanje kretanja vode na Marsu u prošlosti i njezina trenutna lokacija predstavljaju ključna pitanja u istraživanjima Marsa. Ekvatorijalne regije, poput Elysium Planitije, koje su lakše za slijetanje u odnosu na više geografske širine, ključne su za proučavanje vode i mehanizama njezinog oslobađanja, što je važno za planiranje budućih ljudskih misija na Mars.

“Elysium Planitia nudi idealnu priliku za istraživanje veze između površinskih obilježja i unutarnje dinamike koja se očituje kroz vulkanske erupcije,” naglasila je Voigt. “U dubokom proučavanju površina tokova lava , trudila sam se razlučiti pojedinačne erupcijske događaje i rekonstruirati cjelokupnu povijest ovih geoloških formacija.”

Tim planira nastaviti koristiti složene skupove podataka dobivene različitim metodama snimanja za stvaranje iznimno detaljnih, trodimenzionalnih uvida u marsovske površine i ono što se nalazi ispod njih, kombinirajući ih s kronološkim slijedom događaja u drugim vulkanski aktivnim regijama.

Voigt je površine tokova lava usporedila s “otvorenim knjigama koje obiluju informacijama o njihovom nastanku, ukoliko znamo kako ih čitati.” “Područja poput Elysium Planitije, koja su nekoć smatrana nezanimljivima i jednoličnima, zapravo kriju brojne tajne. Ta područja su spremna za dublje istraživanje i razumijevanje,” zaključila je Voigt.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr