Lasersko kartiranje dijela jugozapadne Amazonije otkrilo je 396 dosad nepoznatih zemljanih struktura, od opkopa i nasipa do ravnih cesta i velikih geometrijskih prostora. Istraživači su ukupno evidentirali 432 arheološka lokaliteta, dok ih je prije snimanja bilo poznato samo 36.
Nova karta pokazuje da današnja amazonska šuma skriva tragove velikog i dugotrajnog društvankoje je stoljećima oblikovalo krajolik današnjih brazilskih saveznih država Acre i Amazonas. Arheolozi ga okupljaju pod nazivom Aquiry, a poznato područje te kulture sada se proteže na oko 183.000 četvornih kilometara, više od tri puta većoj površini od Hrvatske.
Prema procjenama autora rada objavljenog u časopisu Nature, u razdoblju najveće aktivnosti, između 100. i 300. godine, na tom je području moglo živjeti između 1,25 i 3 milijuna ljudi. Time Aquiry postaje jedno od najvećih dosad poznatih predkolumbovkih društava Južne Amerike.
Šuma je skrivala cijeli krajolik
Istraživači su iz zrakoplova lidarom snimili približno 4.500 četvornih kilometara terena. Ta metoda prema tlu šalje golem broj laserskih impulsa, a povratni signali omogućuju izradu vrlo precizne karte reljefa. Kada se s prikaza digitalno ukloni vegetacija, pojavljuju se oblici tla koje je u šumi gotovo nemoguće vidjeti s tla.
Na kartama su se tako pojavili veliki kružni, četvrtasti i pravokutni prostori omeđeni opkopima i nasipima. Neki su povezani ravnim cestama, a pojedini opkopi bili su široki više od deset metara i duboki do pet metara.
Ti zemljani radovi nisu nastali slučajno ni u kratkom razdoblju. Gradnja tolikih opkopa, nasipa i putova tražila je planiranje, radnu snagu i suradnju zajednica na velikom području. Najstariji lokaliteti potječu iz vremena oko 600. godine prije Krista, a dio ih je bio u uporabi sve do približno 850. godine.
Aquiry nije imao jednu prijestolnicu koja bi dominirala cijelim područjem. Pred očima se pojavljuje drukčiji oblik velike civilizacije: mreža zajednica, obrađenih površina, putova i monumentalnih prostora u kojima su se održavala okupljanja važna za okolno stanovništvo.
Naziv Aquiry nije sačuvano ime drevnog naroda. To je suvremena arheološka oznaka za širi kulturni prostor čije su zajednice dijelile slične graditeljske običaje i način oblikovanja krajolika.
Prije novog snimanja arheolozi su uglavnom poznavali lokalitete na područjima gdje je šuma već bila posječena ili prorijeđena. Satelitske snimke mogu pokazati velike geoglife na otvorenom terenu, ali pod gustom amazonskom šumom ostaju gotovo beskorisne. LiDAR je prvi put omogućio sustavniji pogled na prostor koji je stoljećima ostao skriven.
Procjena koja mijenja sliku Amazonije
U snimljenom uzorku istraživači su pronašli znatno više struktura nego što su očekivali. Na temelju njihove gustoće procjenjuju da bi se na cijelom području Aquirya moglo nalaziti između 24.000 i 30.000 zemljanih struktura.
To nije konačan popis lokaliteta, nego procjena dobivena iz dijela snimljenog područja. Ipak, 396 novih nalaza daje joj daleko čvršću podlogu od ranijih pretpostavki. Šuma još skriva golem dio tog kulturnog krajolika.
Najzvučnija brojka iz rada odnosi se na stanovništvo. Autori procjenjuju da je u razdoblju najveće aktivnosti ondje moglo živjeti između 1,25 i 3 milijuna ljudi. Do tog raspona nisu došli prebrojavanjem kuća ili grobova, nego povezivanjem broja struktura, njihove veličine, trajanja uporabe i rada potrebnog za njihovu gradnju i održavanje.
Drugim riječima, tri milijuna ljudi nije izravno utvrđen broj, ali nije ni proizvoljna tvrdnja. Riječ je o arheološkoj procjeni koja će se provjeravati novim snimanjima i iskapanjima. Već i njezina donja granica pokazuje da je dio unutrašnjosti Amazonije mogao uzdržavati daleko brojnije stanovništvo nego što se dugo pretpostavljalo.
Novo otkriće nadovezuje se na posljednja velika lidar-snimanja u Boliviji i Ekvadoru, gdje su također pronađeni tragovi velikih predkolumbovskih naselja. No Aquiry se izdvaja veličinom područja, brojem otkrivenih zemljanih radova i procijenjenim brojem stanovnika.
Amazonija sve manje izgleda kao prostor koji je prije dolaska Europljana bio rijetko naseljen i gotovo netaknut. U pojedinim dijelovima prašume ljudi su stoljećima gradili, obrađivali zemlju, povezivali zajednice i mijenjali prostor oko sebe. Gusta šuma zatim je prekrila njihove tragove, ali ih nije izbrisala.
Novo kartiranje ima i važnu praktičnu vrijednost. Mnogi lokaliteti postaju vidljivi tek kada šuma nestane, a tada su već izloženi uništavanju zbog širenja poljoprivrede, cesta i naselja. Karta Aquiryja zato nije samo dokaz o golemoj drevnoj civilizaciji, nego i prvi korak prema zaštiti njezinih još neotkrivenih tragova.
