kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • U Brazilu pronađena fosilizirana šuma stara 290 milijuna godina
Znanost

U Brazilu pronađena fosilizirana šuma stara 290 milijuna godina

Suma Depositphotos_16870977_L
objavljeno

Drevna šuma, s više od 165 stabala, posebna je zato što su njena stabla fosilizirana u uspravnom položaju, a neka još uvijek imaju i uzemljeno korijenje.

Fosilizirana šuma

Fosili oko 165 drevnih stabala pronađeni su unutar sedimenta u gradu Ortigueira, Paranám u Brazilu. Otkriće predstavlja biljni život za koji se vjeruje da je star oko 290 milijuna godina. Ono što otkriće čini posebnim jest činjenica da neka stabla još uvijek imaju uzemljen korijen te da su stabla zadržala uspravan položaj (tj. nisu srušena na bok, kao u većini drugih slučajeva otkrića drevnih šuma).

Otkriće je jedinstveno jer je otkriće jedini dokaz postojanja ovakvih šuma u Patagoniji i Rio Grande do Sulu. Otkriće bi trebalo doprinijeti biološki i geološkim studijama te studijama evolucije ekosustava i klime u prošlosti.

Istraživanje

Istraživanje je vodila Thammy Ellin Mottin, doktorandica geologije na UFPR-u (Federalno sveučilište Paraná), uz suradnju istraživača sa Sveučilišta Kalifornija, Daves (SAD), a rad koji predstavlja pojedinosti istraživanja objavljen je u časopisu Palaeogeography, Palaeoclimatology and Palaeoecology.

„Šuma likofita [lat. Lycophytes] Ortigueira najvažnija je među rijetkim pojavama na južnoj hemisferi našeg planeta,“ rekla je Mottin. Naime, kad je ova šuma postojala, prije otprilike 290 milijuna godina, južna hemisfera bila je ujedinjena u jedan kontinent koji se zove Gondwana (kojeg su činile današnja Južna Amerika, Australija, Afrika, Antarktika i Indija). Otkriće je, prema riječima istraživača, najvažnije po kvaliteti očuvanosti i broju sačuvanih stabala – „Na druga dva mjesta gdje su likofiti očuvani (Patagonia Argentina i Rio Grande do Sul), debla su deformirana i u mnogo manjem broju,“ objasnili su istraživači, ističući da su biljke bile jedan od prvih organizama koji su ‘kolonizirali’ kopno.

Važnost istraživanja

Istraživači su otkrili ukupno 165 stabala – od toga njih je 115 izloženo u presjecima nedavno otvorene ceste i željezničke pruge, a još 50 ih je otkriveno naknadno pod zemljom. Istraživači smatraju da ih sigurno ima „još na stotine.“ Pronalazak fosila dogodio se tijekom terenskog rada 2018. godine koji su članovi proveli zajedno s kolegama sa Sveučilišta u Kaliforniji.

„Otkriće je bilo pravo iznenađenje jer smo bili tamo samo kako bismo uzeli neke uzorke za kemijsku analizu i proučavali stijene u regiji.“ Mottin vjeruje da su oni bili prvi geolozi koji su analizirali teren, jer je na tom mjestu nedavno otvorena cesta. Prema njezinim riječima radovi su prije početka trebali imati bolju geološku analizu – „Mislim da je napravljena velika šteta jer su dosta materijala odbacili ne znajući o čemu se radi. Međutim istovremeno da nisu gradili možda ne bismo došli do ovog otkrića.“

Istraživanje klime

Mottin, koja je obranila doktorat u srpnju 2022., usredotočena je na proučavanje glacijacije na kraju paleozojske ere i pomaka u postglacijalno razdoblje, koje se dogodilo prije oko 300 milijuna godina – „Ovi drevni klimatski događaji koriste se kao analogije za trenutnu klimu Zemlje, koja je u interglacijalnoj fazi, a čiji se prijelaz u postglacijalno razdoblje još nije dogodio. Međutim, nitko ne može predvidjeti kako i kada, pa smo proučavali drevne zapise,“ pojasnila je.

Prema njezinim riječima, postojanje ovih stabala je zapis jedinstvenog događaja klimatskih promjena u prošlosti – tj. svjedoči o „prijelazu iz ‘ledene kuće’ (glacijalnog razdoblja) u ‘staklenik’ (postglacijalno razdoblje ili efekt staklenika) između Karbona (prije c. 354-290 milijuna godina) i Perma (prije c. 298-252 milijuna godina).“

Uspravna stabla?

Važnost ovog nalaza leži u činjenici da je šuma fosilizirana dok je stajala – „Prirodni proces odumiranja drveća završava truljenjem i padom na tlo. Ili dijelove ovog drveta odnesu rijeke, morska voda, odlaze dalje od svog staništa.“ Međutim u slučaju šume likofita Ortigueira stabla su bila zatrpana sedimentom dok su još bila živa – „Proces je bio toliko brz i katastrofalan da su ostali na točnom mjestu gdje su živjeli i postupno su bili prekriveni sedimentom iz ogromnih poplava.“

Mottin je objasnila da je „Najbolja usporedba zamisliti šumu i stotine kamiona pijeska koji se bacaju oko njih. Neće ih srušiti, jer ih pijesak ‘štiti’ i u isto vrijeme ubija.“ Istraživači su za sada uspjeli mapirati oko 50 stabala ‘zatrpanih’ stabala. Koristili su tehniku zvanu radar za prodor zemlje (eng. ground penetration radar ili GPR), koja daje naznake o tome što je ispod zemlje.

Sljedeći nužan korak, kaže Mottin, je izrada konzervatorskog projekta. Ipak, istaknuli su znanstvenici, to nije u njihovoj nadležnosti već će takav projekt morati donijeti nadležna tijela, poput Geološke službe Brazila (CPRM), koja radi na očuvanju geološke baštine.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji.