Preskoči na sadržaj
Kozmos
Postani član
  • Naslovna
  • Svemir
  • Astronomija
  • Znanost
  • Tehnologija
  • Jeste li znali?
Istraži
  • Mjesec
  • Egzoplaneti
  • Međuzvjezdani objekti
  • Zemlja i okoliš
  • Arheologija
  • Biologija
  • Astronomija u Hrvatskoj
  • Umjetna inteligencija
  • Sunce
  • Medicina
  • Paleontologija

Pretraži Kozmos.hr

Jeste li znali?

Kriosfera Zemlje smanjuje se za 87 000 kvadratnih kilometara godišnje

Matija Klarić 2. srpnja 2021. 4 min čitanja
Otapanje Zemljinog leda. Izvor: NASA/Kathryn Hansen
Otapanje Zemljinog leda. Izvor: NASA/Kathryn Hansen
Podijeli

Globalna kriosfera odnosno sva područja sa smrznutom vodom na Zemlji, smanjila su se na godišnjoj razini (1979.-2016.) u prosjeku oko 87 000 četvornih kilometara što je područje približno veličine jezera Superior na granici između SAD-a i Kanade.

Sve je to rezultat klimatskih promjena kako stoji u novom istraživanju. Radi se o prvoj studiji koja je dala globalnu procjenu površine Zemlje prekrivene morskim ledom, snježnim pokrivačem i smrznutim tlom.

Važnost bijelog pokrivača

Opseg kopna pokriven smrznutom vodom jednako je važan kao i njegova masa jer svijetlobijela površina učinkovito odražava Sunčevu svjetlost, hladeći planet. Promjene u veličini ili položaju leda i snijega mogu promijeniti temperature zraka i razinu mora pa čak i utjecati na oceanske struje širom svijeta.

Nova studija objavljena je u Earth’s Future, AGU-ovom (American Geophysical Union) časopisu za interdisciplinarna istraživanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti našeg planeta i njegovih stanovnika.

“Kriosfera je jedan od najosjetljivijih klimatskih pokazatelja i prvi koji pokazuje kako se planet mijenja”, rekao je autor Xiaoqing Peng, fizički geograf sa Sveučilišta Lanzhou. “Njegova promjena u veličini predstavlja značajnu globalnu promjenu, a ne regionalno ili lokalno pitanje.”

Izvorišta pitke vode

U kriosferi se nalazi gotovo tri četvrtine slatke vode na Zemlji, a u nekim planinskim predjelima sve manji ledenjaci prijete zalihama pitke vode. Mnogi su znanstvenici pojedinačno dokumentirali skupljanje ledenih pokrivača, smanjivanje snježnog pokrivača i gubitak arktičkog morskog leda zbog klimatskih promjena. No, niti jedno prethodno istraživanje nije razmatralo cjelokupni opseg kriosfere iznad Zemljine površine i njezin odgovor na temperature zagrijavanja.

Postotak svakog područja koje u nekom trenutku tijekom godine (1981.-2010.) sadrži led, snijeg ili smrznuto tlo. Izvor: Peng et al. (2021) Earth’s Future https://doi.org/10.1029/2020EF001969
Postotak svakog područja koje u nekom trenutku tijekom godine (1981.-2010.) sadrži led, snijeg ili smrznuto tlo. Izvor: Peng et al. (2021) Earth’s Future https://doi.org/10.1029/2020EF001969

Peng i njegovi koautori sa Sveučilišta Lanzhou izračunali su dnevni opseg kriosfere i njezine prosječne vrijednosti kako bi došli do godišnjih procjena. Iako opseg kriosfere raste i smanjuje se s godišnjim dobima, otkrili su da se prosječno područje pokriveno Zemljinom kriosferom sveukupno smanjilo od 1979. godine, korelirajući s porastom temperatura zraka.

Smanjenje se prvenstveno odvijalo na sjevernoj hemisferi, s gubitkom od oko 102 000 četvornih kilometara, odnosno oko polovine veličine Kansasa, svake godine. Ti se gubici neznatno nadoknađuju rastom na južnoj hemisferi, gdje se kriosfera godišnje širila za oko 14 000 četvornih kilometara. Taj se rast uglavnom dogodio u morskom ledu na Rossovom moru oko Antarktika, vjerojatno zbog obrazaca vjetra i oceanskih struja te dodavanja hladne vode iz antarktičkih ledenih pokrova.

Newsletter

Najvažnije priče iz svemira na e-mailu.

Pridruži se Kozmos newsletteru

Najzanimljivije priče iz svemira, znanosti i tehnologije direktno u inbox.

Prijavite se za najvažnije priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Zabrinjavajući podaci

Procjene su pokazale da se globalna kriosfera ne samo smanjivala, već da su mnoge regije ostale zamrznute kraće vrijeme. Prosječni prvi dan smrzavanja sada se događa otprilike 3,6 dana kasnije nego 1979. godine, a led se otapa oko 5,7 dana ranije.

“Ovakva analiza dobra je ideja za globalni indeks ili pokazatelj klimatskih promjena”, rekao je Shawn Marshall, glaciolog sa Sveučilišta Calgary, koji nije bio uključen u istraživanje. Smatra da bi sljedeći prirodni korak bio korištenje tih podataka kako bi se ispitalo kada led i snježni pokrivač daju Zemlji najveću svjetlinu, kako bi se vidjeli je li promjene albeda utječu na klimu sezonski ili mjesečno.

https://kozmos.hr/strucnjaci-zbunjeni-nakon-sto-je-jezero-na-antarktiku-iznenada-nestalo/

Da bi sastavili svoju globalnu procjenu opsega kriosfere, autori su površinu planeta podijelili u mrežni sustav. Upotrijebili su postojeće skupove podataka o globalnom opsegu morskog leda, snježnom pokrivaču i smrznutom tlu kako bi klasificirali svaku površinu u mreži kao dio kriosfere ako sadrži barem jednu od tri komponente. Zatim su procijenili opseg kriosfere na dnevnoj, mjesečnoj i godišnjoj osnovi te ispitali kako se ona promijenila tijekom 37 godina njihovog proučavanja.

Autori kažu da se globalni skup podataka sada može koristiti za daljnje ispitivanje utjecaja klimatskih promjena na kriosferu i kako te promjene utječu na ekosustave, razmjenu ugljika te biljne i životinjske životne cikluse.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

–t.me/kozmoshr

Izvori:

“A Holistic Assessment of 1979–2016 Global Cryospheric Extent”, Xiaoqing Peng, Tingjun Zhang, Ran Du, Haodong Jin, and Cuicui Mu, Key Laboratory of Western China’s Environmental Systems, College of Earth and Environmental Sciences, Lanzhou University, Lanzhou, 730000 China & Oliver W. Frauenfeld, Department of Geography, Texas A&M University, College Station, TX, USA

 
Matija Klarić

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos
Matija Klarić

O autoru

Matija Klarić

Ja sam Matija Klarić. Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Svi članci autora
Teme
  • klimatske promjene
  • Kriosfera
  • Ledeni prekrivač
  • otapanje leda
  • Rast temperature

Nastavi istraživati

Povezani članci

Jeste li znali?

Koliko je stara matematika?

Jeste li znali?

Arheoastronomija: što nam drevni spomenici govore o nebu?

Jeste li znali?

Ako napredne civilizacije postoje, svemir bi već morao izgledati drukčije

Najnovije

  1. Astronomija

    Sunce bi moglo postati golema leća za snimanje bijelih patuljaka i crnih rupa

    29. 6. 2026.
  2. Astronomija

    Kraj Andromede pronađena gotovo nevidljiva galaksija koja bi mogla biti stara 12,5 milijardi godina

    29. 6. 2026.
  3. Zemlja i okoliš

    U Tasmaniji se gradi “crna kutija” klimatske krize

    29. 6. 2026.
  4. Znanost

    Zašto NASA ne može jednostavno poslati Međunarodnu svemirsku postaju u Sunce?

    29. 6. 2026.
Sve novosti

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr bez reklamnih mreža i otključava dodatne sadržaje, ekskluzivne članke i posebne fotografije.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.

Podnožje stranice

Kozmos

Neovisne vijesti iz svemira, znanosti i tehnologije.

Kozmos.hr objavljuje popularnoznanstvene vijesti, objašnjenja i kontekst za čitatelje koji žele razumjeti svijet izvan naslova.

Newsletter

Najvažnije priče iz svemira na e-mailu.

Prijavite se za najvažnije priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Prijavi se

Rubrike

  • Svemir
  • Astronomija
  • Znanost
  • Tehnologija
  • Jeste li znali?
  • Međuzvjezdani objekti
  • Mjesec
  • Egzoplaneti
  • Zemlja i okoliš

Kozmos.hr

  • Naslovna
  • Newsletter
  • Partneri
  • Kontakt
  • O nama

Povjerenje

  • Impressum
  • Etika poslovanja
  • Politika provjeravanja činjenica
  • Uvjeti korištenja

© 2026 Kozmos.hr. Sva prava pridržana.

Svemir, znanost, tehnologija i velike ideje za znatiželjne čitatelje.


Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamteći vaše postavke i preferencije. Pritiskom na "Prihvati" pristajete na upotrebu SVIH kolačića.
Postavke kolačićaPRIHVATI
Manage consent

Pregled Privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tijekom korištenja web stranice. Od toga se kolačići koji su kategorizirani po potrebi pohranjuju u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web mjesta. Također koristimo kolačiće treće strane koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovu web stranicu. Ovi će se kolačići pohraniti u vaš preglednik samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost povući privolu za spremanje ovih kolačića. Isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Potrebno
Always Enabled
Potrebni kolačići nužni su za pravilno funkcioniranje web stranice. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web mjesta. Ovi kolačići ne pohranjuju nikakve osobne podatke.
Dodatno
Svi kolačići koji možda nisu osobito potrebni za funkcioniranje web stranice i koji se posebno koriste za prikupljanje osobnih podataka korisnika putem analitike, oglasa i drugog ugrađenog sadržaj. Za korištenje ovih kolačića potreban je vaš pristanak.
SAVE & ACCEPT