Sjemenke kanabisa i kemijski tragovi u ljudskoj kosi upućuju na to da su pripadnici skitskog društva u južnom Sibiru konzumirali kanabis prije približno 2800 godina. Nalazi potječu iz grobnice skitske elite, a istraživači ih opisuju kao dosad najstariji izravno datirani arheološki dokaz uporabe te biljke zbog njezinih opojnih svojstava.
Arheolog Gino Caspari sa Sveučilišta u Bernu i suradnici povezali su biljne ostatke iz grobnice s tragovima spojeva sačuvanima u ljudskoj kosi. Njihova analiza, objavljena 5. studenoga u časopisu Science, omogućila je provjeru jesu li ljudi biljku koristili i zbog njezina psihoaktivnog djelovanja.
Tisuću sjemenki iz skitske grobnice
U grobnici na nalazištu Tunnug 1, u južnosibirskoj republici Tuvi, pronađeno je oko tisuću sjemenki kanabisa. Šest ih je izravno datirano radiokarbonskom metodom. Zajedno s ostalim rezultatima datiranja, te analize smještaju nalaze na početak osmog stoljeća prije Krista.
Sama prisutnost sjemenki ne otkriva zašto su ljudi upotrebljavali biljku. Kanabis je mogao služiti kao izvor vlakana ili ulja. Za dokazivanje opojne uporabe zato su posebno važni ostaci cvjetova, listova i smole, koji se u arheološkim nalazištima rijetko dobro očuvaju.
U Tunnugu 1 istraživačima je dodatnu provjeru omogućila ljudska kosa sačuvana u središnjoj grobnoj komori. U više uzoraka otkrili su jasne signale koji odgovaraju kanabinolu, odnosno CBN-u.
Što su pokazale analize kose
CBN može nastati oksidacijom tetrahidrokanabinola, poznatijeg kao THC, glavnog sastojka kanabisa odgovornog za opojni učinak. Tim je zabilježio i slabije signale koji po svojoj masi odgovaraju THC-u. Za prepoznavanje tih tragova koristili su, među ostalim metodama, masenu spektrometriju visoke razlučivosti.
Tragovi u kosi upućuju na konzumaciju kanabisa. U kombinaciji sa sjemenkama iz iste grobnice podupiru tumačenje autora da je biljka korištena zbog svojih opojnih svojstava.
Analize ipak ne otkrivaju količinu ni način konzumacije. Ne može se pouzdano utvrditi jesu li sastojci kanabisa udahnuti ili uneseni u organizam drugim putem. Nalaz zato nije dokaz da se kanabis na tom mjestu pušio.
Grobnica s tragovima pogrebnih obreda
Iskopavanja otkrivaju i složene obrede koji su pratili ukop. U prethodnom istraživanju dokumentirani su ostaci 18 konja raspoređenih na grobnom humku. Naknadno su pronađeni ostaci još nekoliko desetaka žrtvovanih konja te razasute ljudske kosti. Caspari smatra da su ukope najvjerojatnije pratila i ljudska žrtvovanja.
Sjemenke vjerojatno potječu od samoniklih biljaka. Zasad nije utvrđeno jesu li ljudi kanabis namjerno uzgajali ili odabirali biljke s većim udjelom psihoaktivnih spojeva. Nepoznat je i tadašnji udio THC-a.
Tim je već počeo sekvencirati dio biljnih uzoraka, čija je DNK vrlo dobro očuvana. Analiza bi trebala pomoći u praćenju povijesti uzgoja i širenja kanabisa te razjasniti jesu li ljudi tada svjesno birali biljke određenih svojstava.
