Arheolozi Miki Ben-Dor i Ran Barkai sa Sveučilišta u Tel Avivu predstavili su revolucionarnu univerzalnu teoriju ljudske evolucije. Istraživači su pokušali shvatiti zašto je ljudski mozak evoluirao na način koji se nikada nije dogodio nijednoj drugoj vrsti na Zemlji. Primjećuju da tijekom milijardi godina života nijedna vrsta nije postigla takvu dominaciju nad svim drugima kao što su ljudi.
Nova studija sugerira da je abnormalnu ljudsku evoluciju izazvalo masovno izumiranje, koje su pak djelomično uzrokovali sami ljudi. Morali su postati sve snalažljiviji da bi preživjeli.
Zašto je ljudski mozak narastao?
Bit hipoteze je sljedeća: broj velikih životinja na planetu se neprestano smanjivao. Vrste su izumirale, a njihov prostor su zauzimale sve manje i pokretnije životinje.
Potonji su naučili brzo trčati kako bi pobjegli od grabežljivaca. Da bi ih čovjek uspješno lovio, bilo je vitalno važno da postane pametniji, okretniji i brži.
Znanstvenici primjećuju da se u posljednjih nekoliko milijuna godina ljudski mozak utrostručio. Svoj maksimum dostigao je prije otprilike 300 tisuća godina. Kroz prošlost čovjek je postupno, ali stalno poboljšavao svoju tehnologije i kulturu.
To se nastavilo sve do pojave sjedilačkog načina života kada se ljudski mozak iznenada smanjio na oko 1400-1300 kubnih centimetara.
Arheolozi naglašavaju da je Charles Darwin iznio teoriju opstanka najmoćnije vrste, a do sada nitko nije ponudio bolje objašnjenje. Njegova hipoteza kaže da evolucija nije linearna, već kaotična, što bi se teoretski trebalo odnositi na ljude.
Stoga je čudno da su određene promjene tijekom milijuna godina ljudske povijesti, uključujući širenje našeg mozga, pojavu tehnologije, izrade alata i upotrebu vatre, bile „nekarakteristično“ progresivne.
“Nekarakteristično progresivno” znači da su se određene osobine, poput veličine mozga ili kulturne promjene, poput upotrebe vatre, evoluirale u jednom smjeru, prema eskalaciji, tijekom dugog vremenskog razdoblja.
https://kozmos.hr/13-stvari-koje-biste-trebali-znati-o-neuralinku-elona-muska/
Izumiranje velikih životinjskih vrsta
Tijekom svog istraživanja arheolozi su pronašli vremenski odnos između smanjenja prosječne težine afričkih životinja, izumiranja vrsta i razvoja ljudskog mozga.
Štoviše, primjer Sjeverne Amerike objašnjava da se izumiranje dogodilo ne samo zbog klimatskih promjena već i zbog utjecaja ljudi koji su istrijebili neke vrste životinja.
Što se tiče Afrike, i prosječna težina životinja i broj vrsta naglo su opali u razdoblju kada je Homo erectus lutao ovim kontinentom. Prije otprilike dva milijuna godina prosječna težina kopnenih sisara u Africi bila je gotovo 500 kilograma. Tada je bilo šest vrsta slonova, a sada su samo dvije.
Istraživači procjenjuju da se do kraja pleistocena, kada su svi hominidi, osim modernih ljudi, također izumrli, prosječna težina afričkih životinja smanjila za više od 90 posto. Arheolozi Ben-Dor i Barkai tvrde da je promjena lovačkih navika osobe utjecala na njegov razvoj.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• Ben-Dor, M., & Barkai, R. (2021, February 19). Prey size decline as a unifying ecological selecting agent in pleistocene human evolution.
• Jerusalem Post Staff. (n.d.). Our brain grew after large game Extinction; Israeli researchers suggest.
• Leichman, A., Blum, B., & Barak, N. (2021, March 01). Human brains grew when no large animals were left to hunt.
• NeuroscienceNews. (2021, March 01). The human brain grew as a result of the extinction of large animals.
• Tel-Aviv University, & Phys.org. (2021, March 01). The human brain grew as a result of the extinction of large animals.
