Japanska svemirska letjelica Hayabusa2 – koja je već vratila uzorke asteroida na Zemlju – bombardirala je kozmičko tijelo prije nego što je dotaknula njegovu površinu kako bi sakupila materijale.
Japanska nacionalna svemirska agencija (JAXA) naredila je svojoj svemirskoj letjelici Hayabusa-2 – koja je se tada nalazila u orbiti Ryugua – da bombardira asteroid koji kruži oko Sunca na oko 300 milijuna kilometara od Zemlje kako bi iskopao nešto materijala s njegove površine i proučio ga. Ryugu kruži oko Sunca između orbite Zemlje i Marsa.
Letjelica je lansirala bakrenu “bombu” veličine teniske loptice, stvarajući krater na površini asteroida.
JAXA je objasnila da nam je bombardiranje asteroida donjelo zapanjujuće detalje o svemirskoj stijeni, otkrivakući između ostalog njezin sastav i starost.
Asteroid udaljen 300 milijuna kilometara
Udarac koji je proizveo Mali nosač udaraca (SCI) Hayabusa2 stvorio je krater na površini Ryugua približno 10 metara širok. Projektil čija je težina bila oko dva kilograma ispaljen je brzinom od 2 km / s. Svemirska letjelica lansirala je SCI 5. travnja 2019.
Rezultat je bio stup izbačenog materijala koju je svemirska letjelica uhvatila dok je prelijetala oblak krhotina.
Analiza krhotina prikupljenih letjelicom, koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Kobe i objavili u Scienceu, sugerira da je Ryuguova površina stara oko 8,9 milijuna godina, dok drugi modeli sugeriraju da bi površina asteroida mogla biti stara oko 158 milijuna godina.
Dok je Ryugu napravljen od materijala starih do 4,6 milijardi godina, asteroid se mogao stopiti s ostacima drugih slomljenih asteroida prije samo 10-ak milijuna godina, objasnio je Masahiko Arakawa, vodeći istraživač studije.
Nadalje, znanstvenici sugeriraju da se Ryuguova površina sastoji od materijala bez kohezije, sličnog rastresitom pijesku.
Broj i veličina kratera uočenih na asteroidima poput Ryugua mogu se koristiti u sljedećim studijama za određivanje starosti i površinskih svojstava asteroida.
Međutim, ove studije zahtijevaju opće razumijevanje prirode stvaranja kratera – zakoni o mjerilu kratera – koje se često izvode iz laboratorijskih pokusa ili numeričkih simulacija.
https://kozmos.hr/kapsula-letjelice-hayabusa2-stigla-na-zemlju-s-uzorkom-asteroida/
Da bi testirali zakone o mjeri kratera i dobili nove podatke s površine Ryugua, Arakawa i kolege koriste se opažanjima iz eksperimenta utjecaja SCI .
Krater dobiven umjetnim udarom opisuju kao polukružni s podignutim rubom, središnjom rupom i asimetričnim uzorkom izbacivanja, možda zbog prisutnosti velike zakopane stijene u blizini mjesta udara.
Rezultati sugeriraju da je krater rastao u dominantno gravitacijskom režimu, gdje je veličina kratera ograničena lokalnim gravitacijskim poljem, otkrićem koje, prema autorima nove studije, utječe na procjene površinske starosti asteroidi.
Svemirska letjelica Hayabusa2 dosegla je bliski zemaljski asteroid (162173) Ryugu u lipnju 2018. godine, utvrdivši da je ovo kilometar dugo kozmičko tijelo prekriveno kamenjem veličine do oko 160 metara.
Površina je prekrivena regolitnim slojem sastavljenim od gromada i granula.
Nakon uspješne misije, JAXA je naredila letjelici da započne putovanje natrag na Zemlju u studenom 2019.
Nove informacije iz 2021.
Japanska misija uspješno je isporučila uzorke asteroida na Zemlju, omogućujući stručnjacima da dobiju do sada neviđen pogled na materijale koji su nastali tijekom najranijih faza Sunčevog sustava.
Kao što je objasnila JAXA, „u obje komore A i C. pronađene su mnoge čestice veće od 1 mm. Čini se da su čestice u komori C veće od onih u komori A. Materijal komore C prikupljen je tijekom drugog dodira, u kojem se očekivalo da će sadržavati podzemni materijal izbačen pri stvaranju umjetnog kratera. ”
U jednom od spremnika koje je letjelica napunila površinskim materijalima s asteroida neočekivano se nalazio artefakt umjetnog podrijetla.
Svemirska letjelica trenutno se nalazi na udaljenosti 21.262.651km od Zemlje, krećući se prema sljedećem cilju misije.
Misija je produžena barem do 2031. godine kada se očekuje da će se letjelica sastati s asteroidom KY26 1998 kako bi ga proučila.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
