Tijekom građevinskih radova u spa vrtovima Bad Dürrenberga 1934. godine, otkriven je izuzetna mezolitička grobnica: dvostruki pokop odrasle žene i djeteta, datiran između 7000. i 6800. godine prije Krista. Ova grobnica, koja se zbog jedinstvenih pratećih predmeta i tjelesnih anomalija žene tumači kao šamanska, smatra se jednim od najznačajnijih arheoloških nalaza središnje Europe iz tog doba.
Nedavna genetska istraživanja razotkrila su intrigantne detalje o ovom drevnom grobu. Iako se prvotno vjerovalo da bi žena i dijete mogli biti u rodbinskoj vezi, analiza DNK otkrila je da dječak nije njezin sin, već rođak četvrtog ili petog stupnja srodstva. Analiza fenotipskih varijanti u genomu žene ukazuje na tamnu boju kože, tamnu, ravnu kosu i plave oči, što je bio uobičajen izgled među lovačko-sakupljačkim populacijama zapadne Europe u mezolitiku.
Arheološki nalazi s grobnog mjesta uključuju raznovrsne predmete: kremene artefakte, alate od kamena, kosti i roga, crveni oker, te kosti životinja, uključujući ljuske kornjača i probušene zube životinja. Ovi predmeti, zajedno s jelenjim rogovima i djelomično probušenim kljovama divljih svinja, vjerojatno su služili kao ukrasi za glavu i tijelo. Grobna oprema, zajedno s tjelesnim anomalijama žene, upućuje na njezinu ulogu šamana u drevnom društvu.
Naknadna iskopavanja, provedena kao dio priprema za Državnu izložbu vrtova 2024., otkrila su dodatne artefakte i ljudske ostatke koji se mogu povezati s ovim pokopom. Među nalazima su probušeni zubi životinja, ostaci faune, kameni artefakti i velika količina ljudskih kostiju.
Detalji o unutrašnosti grobnice
Detaljna analiza, objavljena u zborniku konferencije Propylaeum, rezultat je suradnje stručnjaka s Državnog ureda za upravljanje baštinom i arheologiju Saska-Anhalt (LDA) i Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju. Studija pruža uvid u život žene koja je bila vitke građe i visine oko 1,55 metara, što je tipično za to razdoblje. Njezin kostur, međutim, nije imao izražene mišićne pričvršćenja, posebno na donjim ekstremitetima, što je atipično za lovce-sakupljače.
Posebno zanimljiv nalaz odnosi se na anomalije na bazi lubanje i vratnim kralješcima, koje sugeriraju mogući stisak krvne žile, a time i razne posljedice, uključujući mogućnost nistagmusa – nenamjernog kretanja očnih jabučica. Ova neobična karakteristika mogla je biti percipirana kao mistična i možda je dodatno opravdavala ili pojačavala njezinu ulogu kao šamana u društvu.
Istraživanja su također pokazala da genetski profil šamana odgovara zapadnoeuropskim lovačko-sakupljačkim predcima, zajedničkim za niz mezolitičkih pojedinaca iz središnje i zapadne Europe. Ova genetska sličnost povezuje šamanku s ostalim suvremenim mezolitičkim individuama s lokacija poput Loschboura u Luksemburgu, La Brañe u Asturiji (Španjolska) i Cheddar Mana u Somersetu (Britanija).
Tijekom ponovnih iskopavanja u Bad Dürrenbergu, otkriven je djelomično sačuvan kostur djeteta. Genetska analiza omogućena je otkrićem petrozalne kosti ovog pojedinca. Zahvaljujući visokokvalitetnim podacima dobivenim od oba pojedinca, posebno žene, istraživači su koristili novorazvijenu metodu za analizu genoma, tražeći trakte identiteta po porijeklu (IBD). Ova metoda, prilagođena za rad s fragmentiranim drevnim DNK, omogućuje otkrivanje biološkog srodstva višeg stupnja, čak i do desetog stupnja.
Analiza je pokazala da su dva pojedinca iz Bad Dürrenberga genetski povezana u četvrtom ili petom stupnju srodstva. Ovaj stupanj srodstva ukazuje na mogućnost da je žena mogla biti pra-pra-(pra)-baka dječaka.
Ova genetska i arheološka istraživanja pružaju uvid u život i običaje ljudi iz mezolitičkog razdoblja, ističući složenost njihovih društvenih struktura i vjerovanja. Otkrića iz Bad Dürrenberga pridonose dubljem razumijevanju naših drevnih predaka i bogate povijesno nasljeđe čovječanstva.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
