Znanost

Znanstvenici prvi put izradili porozni oblik ugljika s neobičnom mrežom veza

Istraživači su proizveli tanki film novog trodimenzionalnog oblika ugljika, čija porozna struktura spaja jednostruke i trostruke kemijske veze.

grafen

Istraživači su prvi put izradili stabilan tanki film novog trodimenzionalnog oblika ugljika. Materijal nazvan diamondiyne ima poroznu mrežu u kojoj se izmjenjuju jednostruke i trostruke veze između atoma ugljika.

Ugljik može graditi vrlo različite strukture. Grafit je građen od slojeva, dijamant ima čvrstu trodimenzionalnu rešetku, a grafen je jednoslojna mreža atoma. Novi materijal pripada istoj širokoj obitelji ugljikovih struktura, ali se od poznatih oblika razlikuje rasporedom veza i praznina u mreži.

Studija je objavljena u časopisu Angewandte Chemie. Materijal je nastao kemijskom reakcijom na granici između organskog spoja tetra(trietilsililetinil)metana i bakrova fluorida. Reakcija je omogućila da se ugljikovi lanci povežu u tanki, ali uređen film.

Kako je nastala porozna mreža

U novoj strukturi ugljikovi atomi nisu posloženi u neprekinutu, zbijenu rešetku. Između dijelova mreže ostaju pravilno raspoređene pore, dok trostruke veze služe kao krute poveznice između većih ugljikovih skupina.

Istraživači su elektronskom mikroskopijom i drugim metodama analizirali uzorak na nanometarskoj skali. Na površini su uočili pravilne uzorke koji se ponavljaju u geometriji nalik kockama, s elementima veličine približno deset nanometara. Takav raspored važan je jer bi svojstva materijala mogla ovisiti upravo o veličini i povezanosti pora.

Dobivanje diamondiynea bilo je zahtjevno jer su trostruke veze ugljika kemijski reaktivne. U mnogim se reakcijama raspadnu prije nego što se povežu u veću, uređenu strukturu. Korištenjem bakra kao posrednika istraživači su uspjeli usporiti neželjene reakcije i održati nastajanje mreže pod kontrolom.

Što bi materijal mogao omogućiti

Za sada je riječ o laboratorijskom uzorku, a ne o gotovoj tehnologiji. Poroznost, velika površina i kombinacija različitih veza mogli bi biti zanimljivi za membrane, senzore ili elektrokemijske uređaje, ali ta svojstva tek treba mjeriti u praktičnim uvjetima.

Novi rezultat nadovezuje se na dugogodišnje istraživanje ugljikovih materijala. Grafen i druge tanke ugljikove strukture već su pokazale da mali pomaci u rasporedu atoma mogu potpuno promijeniti vodljivost, čvrstoću i kemijsku reaktivnost.

Sljedeći korak bit će izrada većih i debljih uzoraka te mjerenje njihove električne, mehaničke i kemijske stabilnosti. Tek nakon toga moći će se procijeniti ima li diamondiyne prednost pred postojećim materijalima ili je njegova vrijednost zasad ponajprije u razumijevanju novih načina povezivanja ugljikovih atoma.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Izvori i znanstvena publikacija

Birth of the Diamondiyne Age? New Porous Carbon Structure, Angewandte Chemie (2026).

Teme
  • diamondiyne
  • kemija materijala
  • nanomaterijali
  • porozni materijali
  • Ugljik

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.