Nova računalna analiza otvara mogućnost da je Venera u davnoj prošlosti imala mjesec, ali da ga je zbog vrlo spore rotacije s vremenom povukla prema sebi. U simulaciji astrofizičara Stephena Kanea sa Sveučilišta u Kaliforniji u Riversideu, hipotetski bi satelit na kraju udario u planet.
To nije dokaz da je Venera ikada imala mjesec. Riječ je o simulaciji koja pokazuje da takav scenarij nije u suprotnosti s današnjim stanjem planeta. Rezultati su objavljeni u radu u časopisu The Astrophysical Journal.
Spora rotacija mijenja plimne sile
Veneri su za jedan okret oko osi potrebna približno 243 Zemljina dana, dok joj obilazak oko Sunca traje oko 225 dana. Zemlja se, usporedbe radi, okrene za 24 sata, a njezin se Mjesec zbog plimnog djelovanja vrlo polako udaljava – oko četiri centimetra godišnje.
Smjer tog procesa ovisi o tome okreće li se planet brže ili sporije od svojeg satelita. U Kaneovu modelu Venera se vrti toliko sporo da bi plimne sile s vremenom mogle povući mjesec prema unutra. Umjesto da se udaljava, satelit bi gubio orbitalnu energiju i spuštao se prema površini.
Što se događa s hipotetskim mjesecom?
Istraživač je najprije provjerio model na sustavu Zemlje i Mjeseca, a potom je mijenjao brzinu Venerine rotacije i masu hipotetskog satelita. U izračune su uključeni mjeseci čija je masa bila od polovice do deset puta veća od mase našeg Mjeseca.
U većini simuliranih scenarija satelit se na kraju srušio na Veneru. Što je bio masivniji, taj se proces odvijao brže, ali ishod nije ovisio samo o njegovoj veličini. Presudna je bila kombinacija orbitalne udaljenosti, mase i vrlo sporog okretanja planeta.
Takav bi sudar mogao izmijeniti Venerinu rotaciju, geološku aktivnost i razvoj atmosfere. Ako je planet u dalekoj prošlosti imao oceane ili blaže uvjete, udar velikog satelita mogao je utjecati i na njihov nestanak. To su, međutim, moguće posljedice modela, a ne izravno potvrđeni događaji.
Tragovi sudara možda su izbrisani
Pronalaženje tragova drevnog sudara bilo bi vrlo teško. Oko 80 posto Venerine površine preoblikovano je tijekom velikog geološkog razdoblja prije približno milijardu godina. Vulkanska aktivnost tada je vjerojatno prekrila velik dio starijih zapisa u kori.
Zašto Venera danas nema mjesec i dalje je otvoreno pitanje, a jedno od mogućih objašnjenja detaljnije je opisano u tekstu o tome kako je Venera ostala bez prirodnog satelita. Nova studija toj raspravi dodaje drukčiji scenarij: mjesec možda nije nestao zbog susreta s drugim tijelom, nego su ga prema planetu postupno povukle gravitacijske sile sustava.
Venerin slučaj zanimljiv je i za istraživanje planeta oko drugih zvijezda. Astronomi često razmatraju mjesece kada procjenjuju razvoj i nastanjivost udaljenih svjetova. Sudbina hipotetskog satelita ovisila bi o svojstvima cijelog planetarnog sustava, a ne samo o njegovu nastanku.
