Na vrhu planine u Čileu gradi se budući najveći optički i infracrveni teleskop na svijetu, poznat kao Ekstremno Veliki Teleskop (engl. Extremely Large Telescope). Među njegovim su znanstvenim ciljevima izravno snimanje stjenovitih egzoplaneta i proučavanje njihovih atmosfera.
Lokacija i trošak
ELT će biti najveći optički teleskop na svijetu, s primarnim zrcalom promjera 39 metara. Gradi ga Europski južni opservatorij (engl. European Southern Observatory ili samo ESO) u Čileu, a cijena izgradnje iznosi 1,3 milijarde eura. ELT će moći detektirati, pa čak i snimiti, terestričke planete u naseljivim zonama drugih zvijezda.
Ekstremno Veliki Teleskop se gradi na vrhu Cerro Armazonesa, planine u pustinji Atacama u Čileu. Ova planina nalazi se oko 20 kilometara od ESO-ovog Vrlo Velikog Teleskopa (VLT), koji se nalazi na drugoj čileanskoj planini, Cerro Paranal. Cerro Armazones je nekad dosezao visinu od 3064 metra nadmorske visine, no u lipnju 2014. vrh je djelomično uklonjen kako bi se izravnao teren za izgradnju, smanjujući visinu za 18 metara.
Cerro Armazones je odabran zbog svojih izvrsnih atmosferskih i klimatskih uvjeta. Zemljina atmosfera nije prijateljska prema astronomskim promatranjima; treperenje zvijezda uzrokovano je turbulencijama u atmosferi, dok vodena para može apsorbirati svjetlost, osobito u bliskom infracrvenom području. Profesionalne opservatorije poput ELT-a izgrađene su na visokim planinskim vrhovima kako bi se izbjegli ovi utjecaji.
Karakteristike i dizajn teleskopa
Primarno zrcalo ELT-a ima promjer od 39 metara i sastoji se od 798 heksagonalnih segmenata, svaki promjera 1,5 metra i debljine 5 centimetara. Dodatnih 133 segmenta koristi se za održavanje, dok je 18 segmenata rezervirano za zamjenu oštećenih. SCHOTT je u lipnju 2024. dovršio isporuku posljednjeg od 949 sirovih staklokeramičkih elemenata, a ne svih gotovih zrcala. Nakon oblikovanja slijede poliranje u francuskoj tvrtki Safran Reosc i sastavljanje segmenata, a zatim prijevoz u Čile i nanošenje reflektirajućeg sloja.
Uz primarno zrcalo (M1), ELT ima još četiri zrcala: sekundarno (M2), promjera 4,25 metra; tercijarno (M3), promjera 3,7 metra; i adaptivno zrcalo (M4), promjera 2,4 metra. Svjetlost se prikuplja primarnim zrcalom i reflektira na konveksno sekundarno zrcalo, zatim na tercijarno zrcalo i konačno na adaptivno zrcalo, koje usmjerava svjetlost prema petom zrcalu, M5. To je ravno zrcalo koje malim promjenama nagiba stabilizira sliku i usmjerava svjetlost prema instrumentima; ne služi kao zasebno fokusirajuće zrcalo.
Unatoč visokoj lokaciji, ELT nije iznad svih utjecaja atmosfere. Kako bi se neutralizirale atmosferske turbulencije, koristi se tehnologija poznata kao adaptivna optika. Ova tehnologija koristi lasere za stvaranje umjetnih zvijezda koje služe kao referenca za korekciju slike. ELT koristi dvostruki sustav adaptivne optike, pri čemu najveće adaptivno zrcalo (M4) ima više od 5.000 aktuatora koji mogu mijenjati oblik zrcala do 1000 puta u sekundi.
Znanstveni ciljevi ELT-a
ELT će se fokusirati na osam glavnih znanstvenih područja: Sunčev sustav, egzoplanete, zvijezde, crne rupe, galaksije, kozmologiju i tamnu tvar, temeljnu fiziku te neočekivana otkrića. Jedan od glavnih ciljeva je istraživanje egzoplaneta, posebice stjenovitih planeta u naseljivim zonama, te analiza njihovih atmosfera. Teleskop će također proučavati proces formiranja zvijezda i galaksija, kao i crne rupe, uključujući supermasivne crne rupe u središtima galaksija.
Temeljni kamen za ELT postavljen je ceremonijalno u svibnju 2017., a u srpnju 2023. polovicu dovršenosti dosegnuo je cijeli projekt, ne samo kupola. Prema ESO-ovu rasporedu provjerenom 28. listopada 2026., prva testna opažanja planirana su za 2029., a prva opažanja znanstvenim instrumentima za prosinac 2030. To su planirani rokovi, koji se mogu mijenjati tijekom izgradnje i testiranja. ELT će omogućiti znanstvenicima da istražuju svemir s izvanrednom preciznošću i detaljnošću, otvarajući put novim otkrićima u astronomiji i fizici.
