Sve češće primjećujemo ekstremne vremenske pojave diljem svijeta, uključujući i u Hrvatskoj, što dovodi do pitanja što uzrokuje ove promjene i što možemo poduzeti kako bismo smanjili njihov utjecaj.
Ekstremni vremenski događaji postaju češći
Ekstremni vremenski uvjeti, poput snažne turbulencije, rekordnih padalina, smrtonosnih toplinskih valova i razarajućih šumskih požara, postaju sve češći. Pitanje je: Je li Zemljino vrijeme postalo neobičnije? Odgovor je da, ali s određenim ograničenjima. Takvi su se događaji zbivali i u prošlosti. Klimatske promjene mogu promijeniti njihovu vjerojatnost i intenzitet, ali učinak ovisi o vrsti događaja i području. Ne može se svaka pojedinačna nepogoda jednostavno pripisati klimatskim promjenama.
Zemljina klima se dramatično mijenjala tijekom svojih 4,5 milijardi godina postojanja. Priroda je prošla kroz toplija i hladnija razdoblja, ali brzina promjena koje sada doživljavamo predstavlja ozbiljnu prijetnju za živi svijet.
“Svi mi, gdje god živjeli, osjećamo utjecaje klimatskih promjena,” izjavila je klimatologinja Katharine Hayhoe u intervjuu za Space.com.
Mnogi možda nisu ni svjesni kako klimatske promjene utječu na naše svakodnevne živote. Od povećanja cijena osiguranja zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, do smanjenja nutritivne vrijednosti hrane i manjka pitke vode, svi smo pogođeni klimatskim promjenama.
Klimatske promjene i ekstremni vremenski događaji
Istraživanje objavljeno 2023. u časopisu Nature Communications procijenilo je da je dio troškova ekstremnih vremenskih događaja pripisiv klimatskim promjenama u razdoblju 2000.–2019. iznosio prosječno 143 milijarde američkih dolara godišnje. Oko 63% te procjene odnosi se na ekonomsku vrijednost izgubljenih ljudskih života. To nije ukupna šteta svih vremenskih nepogoda niti račun za svaku buduću godinu.
Toplinski valovi
Jedan od očiglednih učinaka klimatskih promjena su toplinski valovi. Kako se svijet zagrijava, toplinski valovi postaju sve učestaliji i intenzivniji. Nedavni toplinski val na zapadnoj obali SAD-a zabilježio je najvišu temperaturu ikad u Las Vegasu, od 49 stupnjeva Celzijusa. Oko 36 milijuna ljudi bilo je izloženo ekstremnim vremenskim uvjetima.
U Saudijskoj Arabiji, više od 1.300 ljudi umrlo je tijekom godišnjeg hodočašća u Meku, koje je koincidiralo s iznimnim toplinskim valom. Temperatura u Velikoj džamiji u Meki dosegnula je 52 stupnja Celzijusa. Grčka je doživjela najraniji toplinski val ikad zabilježen u zemlji, a nekoliko turista je umrlo, uključujući britanskog TV i radijskog voditelja Michaela Mosleya. U sjevernoj Indiji, toplinski valovi su dosegnuli najvišu temperaturu od 49 stupnjeva Celzijusa. Iako su ljetne vrućine u Indiji poznate po intenzivnosti, ovogodišnji toplinski valovi bili su duži, intenzivniji i češći.
Toplinski valovi nastaju kada se atmosferski sustav visokog tlaka pomakne i potisne topliji zrak prema tlu. Trenutni problem je što se sustavi visokog tlaka pojačavaju kako se planet zagrijava, stvarajući začarani krug.
“Što je toplije, to je sustav visokog tlaka jači, a što je sustav visokog tlaka jači, to je toplije,” objašnjava Hayhoe.
U 2023. godini, Hrvatska, kao i veći dio Europe, suočila se s ekstremnim vremenskim prilikama, uključujući izrazito visoke temperature i valove vrućine. Ova godina je bila među najtoplijima ikad zabilježenima, a broj dana s ekstremnim toplinskim stresom značajno je porastao. Ovakvi uvjeti posebno su opasni za osjetljive skupine stanovništva.
Tijekom ljeta 2023., valovi vrućine u Europi bili su češći i intenzivniji. U Hrvatskoj su, primjerice, temperature redovito prelazile 30°C, s posebno visokim temperaturama u priobalnim područjima poput Splita i Dubrovnika. Ove ekstremne temperature bile su praćene sušama i požarima, što je dodatno otežavalo uvjete života.
Očekuje se da će ovakvi uvjeti postati učestaliji i ozbiljniji zbog klimatskih promjena, što naglašava potrebu za adaptacijom i ublažavanjem njihovih posljedica kako bi se zaštitilo stanovništvo i infrastruktura. Povećanje bolesti i smrtnosti povezanih s toplinskim stresom jasno ukazuje na hitnost djelovanja na lokalnoj i globalnoj razini.
Obilne padaline i poplave
Još jedan rezultat toplije Zemlje je povećana sposobnost atmosfere da zadrži više vodene pare. Kada zrak bogat vlagom prelazi preko kopna ili se skuplja u olujnim sustavima, to može dovesti do obilnijih oborina, poput intenzivnih kiša i snježnih oluja.
Atmosferske rijeke, struje vlage u atmosferi, jedan su od glavnih uzročnika obilnih oborina. Kada ove atmosferske rijeke dođu do planina, zrak se prisiljava na uzdizanje, hladi se i vodena para kondenzira, uzrokujući kišu.
“Atmosferske rijeke postaju sve jače i veće jer apsorbiraju sve više vodene pare. Što je toplije, to više vode isparava iz oceana,” objašnjava Hayhoe.
Analiza skupine World Weather Attribution procijenila je da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećale prosječnu količinu oborina tijekom olujnih dana u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj od listopada 2023. do ožujka 2024. za oko 20%. Taj se rezultat ne odnosi na svaku pojedinu oluju ni na ukupnu količinu svih sezonskih oborina.
Ove godine, obilne padaline i poplave već su izazvale kaos širom svijeta, a čini se da se taj trend neće uskoro zaustaviti. U svibnju je katastrofalna poplava pogodila Afganistan, usmrtivši više od 300 ljudi u pokrajinama Baghlan, Takhar i Badakhshan.
U lipnju su obilne kiše pogodile Švicarsku, Francusku i Italiju, izazvavši klizišta i poplave, pri čemu je najmanje sedam osoba poginulo. U Indiji, Nepalu i Bangladešu velike poplave nisu neuobičajene tijekom monsunskog razdoblja, ali ovogodišnje obilne kiše koje su stigle neobično rano već su odnijele više od 40 života.
Uragani, tajfuni i cikloni
Uragani i tajfuni su vrsta vremenskog fenomena poznatog kao tropski cikloni. Tropski ciklon je opći pojam koji opisuje rotirajući, organizirani sustav oblaka i grmljavine koji nastaje nad tropskim ili suptropskim vodama i ima zatvorenu cirkulaciju u blizini površine, prema Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu (NOAA). Kada brzina vjetra dosegne 119 kilometara na sat ili više, tropski ciklon se klasificira kao uragan, tajfun ili tropski ciklon, ovisno o području gdje se pojavljuje. Pojam “uragan” koristi se u Sjevernom Atlantiku, središnjem i istočnom Sjevernom Pacifiku. Pojam “tajfun” koristi se za poremećaje u sjeverozapadnom Pacifiku, dok se opći pojam “tropski ciklon” koristi u južnom Pacifiku i Indijskom oceanu.
Bez obzira na naziv, ove oluje su jedinstvene jer se napajaju toplom oceanskom vodom. Oceani su posebno osjetljivi na klimatske promjene i zagrijavanje planeta. “90% dodatne topline koja se zadržava u klimatskom sustavu apsorbira ocean, a ne atmosfera,” objašnjava Hayhoe. To znači da postoji mnogo energije za jačanje ovih oluja. Topliji ocean može pogodovati jačanju oluja, ali iz toga ne slijedi da ukupan broj tropskih ciklona mora rasti.
“Oluje ne samo da se brže intenziviraju, već se i sporije kreću. To znači da duže ostaju iznad određenog područja i ispuštaju mnogo više kiše,” nastavlja Hayhoe.
Za uragan Harvey, koji je pogodio SAD 2017. godine, znanstvenici su procjenjivali koliko su klimatske promjene utjecale na njegove ekstremne oborine. Analiza World Weather Attributiona procijenila je da su klimatske promjene ekstremne oborine poput onih tijekom Harveyja učinile otprilike tri puta vjerojatnijima i 15% intenzivnijima. To je procjena utjecaja na oborine, a ne dokaz da je zbog zatopljenja sam nastanak uragana bio tri puta vjerojatniji.
Šumski požari
Još jedan značajan učinak klimatskih promjena je povećanje učestalosti teških šumskih požara. Požari su u prvom tromjesečju 2024. u SAD-u zahvatili više od 1,7 milijuna akera, odnosno oko 690.000 hektara, prema izvješću Independenta. Iako je većina šumskih požara u gusto naseljenim područjima poput SAD-a uzrokovana ljudskom nepažnjom, klimatske promjene pogoršavaju situaciju, posebno toplijim i sušim vremenom.
“Zamislite da slučajno ispustite šibicu na hrpu zelenog, mokrog drva. Što se događa? Ništa, čak i ako je oko drva snijeg, ništa se neće dogoditi,” objašnjava Hayhoe. “Sada zamislite da ispustite tu šibicu na hrpu suhog drva koje se peklo na ekstremnoj vrućini tjednima ili čak mjesecima,” nastavlja. “Zato vidimo da se područje zahvaćeno šumskim požarima i broj velikih požara povećava.”
Sezone šumskih požara također dolaze ranije i traju duže. Na primjer, ovogodišnja sezona šumskih požara u Kanadi započela je već u veljači, kao i prošle godine. U prošlosti, međutim, sezona požara obično ne bi počela prije ožujka.
Kanada je 2023. imala rekordnu sezonu šumskih požara. Natural Resources Canada navodi oko 15 milijuna hektara izgorjelog područja.
Nažalost, ovaj razarajući scenarij postat će sve češći zbog klimatskih promjena.
U Kanadi munje uzrokuju približno polovicu požara, ali veći dio ukupne izgorjele površine. Znanstvenici predviđaju povećanje učestalosti udara munja za 11-31% za svaki stupanj globalnog zagrijavanja, prema izvješću BBC-a. To je zato što topliji zrak može zadržati više vlage, oko 7% više vlage po 1 stupnju Celzijusa zagrijavanja. Budući da je vlaga ključni sastojak za razvoj oluja, što je više vlage u zraku, veća je šansa za oluje i prateće udare munja.
U 2023. godini, Hrvatska, kao i veći dio Europe, suočila se s ozbiljnim požarima uzrokovanim ekstremnim vremenskim uvjetima. Dugi periodi suše i visoke temperature, koje su dosezale preko 40°C, stvorili su idealne uvjete za izbijanje požara, posebno u mediteranskim područjima.
Jedan od najznačajnijih požara prošle godine u Hrvatskoj dogodio se u blizini Dubrovnika, gdje su jaki vjetrovi i suhi uvjeti potaknuli širenje plamena. Vatrogasci su uspješno kontrolirali situaciju koristeći zrakoplove (kanadere) za gašenje požara, ali područje je pretrpjelo značajnu štetu. Ovakvi događaji nisu rijetkost u Hrvatskoj, koja je, zbog svoje mediteranske klime, sklona ljetnim požarima.
Isto tako, u 2023. godini, diljem Europe zabilježeni su brojni požari, uključujući Grčku, Italiju i Španjolsku, gdje su tisuće ljudi bile evakuirane, a mnoge kuće i infrastruktura oštećeni ili uništeni. Ovi požari naglašavaju potrebu za kontinuiranim ulaganjima u prevenciju požara, edukaciju javnosti i poboljšanje opreme za gašenje.
Hrvatska, zajedno s drugim europskim zemljama, aktivno radi na jačanju svojih kapaciteta za borbu protiv požara kroz razne međunarodne projekte i inicijative, uključujući korištenje modernih tehnologija kao što su kamere i dronovi za rano otkrivanje i praćenje požara.
Ove ekstremne vremenske pojave sve su češće zbog klimatskih promjena, što dodatno povećava rizik od požara i naglašava potrebu za prilagodbom i ublažavanjem posljedica klimatskih promjena.
Zračna turbulencija
U svibnju 2024. godine, let Singapore Airlinesa doživio je snažnu turbulenciju koja je uzrokovala smrt jedne osobe, vjerojatno zbog srčanog udara, i ozljeđivanje nekoliko drugih putnika. Istog mjeseca, let Qatar Airwaysa iz Dohe u Irsku pretrpio je snažnu turbulenciju iznad Turske, pri čemu je 12 ljudi ozlijeđeno. U srpnju 2024., deseci putnika su ozlijeđeni nakon što je let Air Europa iz Španjolske za Urugvaj doživio snažnu turbulenciju i bio prisiljen izvršiti hitno slijetanje u Brazilu.
Iako je umjerena turbulencija uobičajena za putnike u zrakoplovu, nedavni porast ozbiljnih incidenata potaknuo je pitanja o mogućoj vezi s klimatskim promjenama.
Teško je direktno povezati ove događaje s klimatskim promjenama, ali postoje dokazi koji ukazuju na to da klimatske promjene mogu povećati rizik od turbulencije, prema BBC-u.
Postoje dva glavna tipa zračne turbulencije koja utječu na zračni promet: turbulencija uzrokovana olujama i takozvana turbulencija u vedrom zraku.
Promjene grmljavinskih oluja ovise o području i godišnjem dobu. Međutim, ovaj tip turbulencije manje je problematičan za pilote jer se može lakše predvidjeti.
S druge strane, turbulencija u vedrom zraku, poznata i kao “nevidljiva turbulencija“, vrlo je nepredvidljiva i jedan je od glavnih uzroka vremenski povezanih incidenata u zrakoplovstvu. Modelna studija iz 2017. predviđa porast takve turbulencije u razdoblju 2050.–2080. u scenariju visokih emisija RCP8.5. Veličina porasta ovisi o području, visini leta, godišnjem dobu i jačini turbulencije; nije riječ o jedinstvenom četverostrukom porastu na svim letovima do 2050.
Nade još ima
“Svugdje u svijetu možemo vidjeti kako vremenski događaji postaju sve intenzivniji zbog klimatskih promjena, što nas sve stavlja u opasnost,” objašnjava Hayhoe.
Iako je lako izgubiti nadu u moru negativnih vijesti o klimatskim promjenama, važno je znati da se stvari mijenjaju. Ljudi sve više prepoznaju utjecaje i ozbiljnost klimatskih promjena. Ipak, ostaje neizvjesno širi li se ta svijest dovoljno brzo. Ono što je sigurno je da svi dijelimo odgovornost za klimatske promjene i možemo poduzeti korake kako bismo ih ublažili.
Bez djelovanja nema nade
Što možete učiniti kako biste pomogli
Ako se, poput nas, često osjećate preplavljeni negativnim učincima klimatskih promjena i pitate se “Kako mogu pomoći, kad sam samo jedna osoba?”, evo popisa načina na koje pojedinci mogu potaknuti pozitivne promjene i osjećati se kao da čine razliku.
- Započnite razgovor o važnosti klimatskih promjena i što ljudi mogu učiniti. “Zato pišem svoj bilten svaki tjedan,” objašnjava Hayhoe. Svaki tjedan pruža jasnu i optimističnu perspektivu o klimatskoj znanosti i rješenjima.
- Pridružite se klimatskoj akcijskoj grupi. Ne budite sami, pridružite se grupi u svom gradu, školi, crkvi ili bilo gdje drugdje. Ako nema takve grupe, razmislite o osnivanju. Friends of the Earth nude korisne savjete o tome kako započeti.
- Razmislite gdje držite svoj novac. “Gdje bankarimo, koju kreditnu karticu koristimo, gdje imamo mirovinu ili štednju, ako su ti fondovi uloženi u fosilna goriva, to perpetuira sustav,” objašnjava Hayhoe. Trebali bismo birati banke koje ulažu u čistu energiju i ekološki prihvatljive projekte, čime aktivno doprinosimo boljem svijetu.
- Potaknite ideje za promjene na radnom mjestu ili u školi. “Iskoristite svoj glas, predlažući zašto ne bismo zajedno kao poslovni ili organizacijski kolektiv uveli promjene?” kaže Hayhoe.
- Držite političare odgovornima. Hayhoe objašnjava da to ne znači samo glasati, već i jasno izraziti svoje stavove i zahtijevati akciju. “Istraživanja pokazuju da političari često podcjenjuju koliko su njihovi birači zabrinuti jer ne čuju dovoljno od njih,” kaže Hayhoe.
- Smanjite svoj osobni otisak. Dobrotvorna organizacija za zaštitu okoliša World Wildlife Fund nudi korisne resurse o tome kako smanjiti svoj ugljični otisak, od promjene načina putovanja do promjene prehrane.
Klimatske promjene su stvarnost koju ne možemo ignorirati. Svaka mala promjena može imati veliki utjecaj. Počnimo sada i napravimo razliku! Čuvajmo našu Zemlju.
