Poput usamljenog putnika koji luta prostranstvima svemira.
Tim astronoma iz Nacionalnog astronomskog opservatorija u Japanu objavio je rijetko i uznemirujuće otkriće: crnu rupu veličine Jupitera koja luta našom Mliječnom stazom.
Poznate crne rupe imaju različite kategorije prema svojim dimenzijama.
Najmanje, promjera samo nekoliko kilometara, nastaju nakon gravitacijskog kolapsa zvijezde i obično se identificiraju zahvaljujući činjenici da su obično dio dvostrukih zvijezda.
Smatra se da najveće, s masama ekvivalentnima milionima, pa čak i milijardama sunca, postoje u središtima većine galaksija.
I na kraju, postoje crne rupe “srednje kategorije”.
Smatra se da su dimenzije crnih rupa koje pripadaju ovoj posljednjoj kategoriji slične veličini planeta (u ovom slućaju jednog od većih) ili veličine zvijezde.
Mnogo su rjeđe od onih iz druge dvije kategorije zbog toga što same lutaju svemirom, poput tajanstvenih putnika koji traže avanturu.
Oni nisu dio binarnih sustava, a oni koji su poznate, lutaju vrlo blizu galaktičkih središta.
Možemo ih vidjeti samo u rijetkim prilikama kad naiđu na neki materijal (oblak plina ili nesretnu zvijezdu) i počnu ga proždirati.
A to je upravo ono što su astronom Shunya Takekawa i kolege uspjeli uočiti: niz valova u oblaku međuzvjezdanih plinova koji sugeriraju prisutnost crne rupe srednje mase koja njime prolazi.
Tim astronoma je posebno mogao promatrati niz plinskih struja koje kruže oko nevidljivog gravitacijskog izvora smještenog oko 26 000 svjetlosnih godina od središta Mliječne staze.
Koristeći teleskop Atacama Large Millimeter Array (ALMA) u Čileu, znanstvenici su uspjeli odrediti oblik oblaka, koji se sastoji od središnje nakupine plina okruženog slabijim strujama.
“Kad sam prvi put provjerio podatke o ALMA-u”, rekao je astrofizičar Shunya Takekawa iz NAOJ-a za New Scientists, “bio sam zaista uzbuđen jer je promatrani plin pokazivao očita orbitalna gibanja, što snažno sugerira na masivni nevidljivi objekt.”
Kao što je Takekawa primijetio, ovakve se crne rupe kreću relativno brzo u usporedbi s plinom koji ih okružuje, tako da one apsorbiraju samo njezin mali dio i, prema tome, proizvode vrlo malo svjetlosti.
Prema istraživaču, ovoj će crnoj rupi vjerojatno trebati oko 10.000 godina da potroši sav plin koji nam je pomogao da otkrijemo njen položaj.
Smatra se da je svemir dom bezbroj sličnih ‘nevidljivih čudovišta’ koja lutaju po različitim galaksijama kako žele.
Problem je što ih je gotovo nemoguće otkriti ako ne stupe u interakciju s obližnjom materijom, kao što je slučaj s ovom određenom crnom rupom.
Rad s pojedinostima o otkriću može se naći na arXiv.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
