Skupina astronoma objavila je otkriće novog ostatka supernove (SNR), označenog kao G321.3-3.9, koji se nalazi na udaljenosti od oko 3.300 svjetlosnih godina od Zemlje. Ovaj eliptično oblikovani SNR procijenjen je na nekoliko tisuća godina starosti, a detalji nalaza predstavljeni su u radu objavljenom 30. siječnja na otvorenom serveru arXiv. Ostaci supernova predstavljaju prostrane, šireće strukture koje nastaju nakon eksplozije supernove. Uključuju materijal izbačen tijekom eksplozije te međuzvjezdani materijal koji je usisao prolazak udarnog vala od eksplodirane zvijezde.
Istraživanja ostataka supernova od iznimne su važnosti za astronome jer imaju ključnu ulogu u evolucijskim procesima galaksija. Oni raspršuju teške elemente stvorene tijekom eksplozije supernove i osiguravaju energiju potrebnu za grijanje međuzvjezdanog medija. Smatra se i da su SNR-ovi odgovorni za ubrzavanje galaktičkih kozmičkih zraka.
Što kažu podaci?
Prošireni izvor G321.3-3.9 prvi je put identificiran kao potencijalni SNR 1997. godine. Ranija promatranja pokazala su da je riječ o gotovo potpunoj eliptičnoj ljusci dimenzija 109×64 kvadratnih lučnih minuta. Nedavno je tim astronoma pod vodstvom Silvije Mantovanini s Sveučilišta Curtin analizirao obilje podataka prikupljenih radio i rendgenskim pregledima, kao i podatke dobivene od svemirske letjelice Spektr-RG, što je rezultiralo potvrdom statusa G321.3-3.9 kao ostatka supernove. Prema nalazima studije, G321.3-3.9 prikazuje proširenu strukturu na niskim rendgenskim energijama koja je okružena radio ljuskom, dok u infracrvenom spektru ne pokazuje difuznu emisiju. Spektralni indeks izvora, izmjeren na -0,8, usklađen je s netermičkom sinkrotronskom emisijom tipičnom za SNR-ove s ljuskom.
Na temelju analize podataka, istraživači procjenjuju da se G321.3-3.9 nalazi na udaljenosti između 2.300 i 3.300 svjetlosnih godina, s promjerom od približno 62 do 97 svjetlosnih godina i starošću između 1.700 i 4.000 godina, što ga čini mlađim nego što se pretpostavljalo na temelju oblika ljuske i niske svjetlosti na radio frekvencijama.
Astronomi ističu da nesigurnosti proizlaze iz ograničenih statistika fotona u rendgenskom području i nedostatka povezanosti između ljuske i poznatog pulsara, dodajući kako nijedan od pulsara u istoj regiji ne odgovara dobi ili pravcu kretanja koji bi se mogao povezati s ostatkom supernove veličine G321.3-3.9. “Nastavit ćemo s praćenjem promatranjima PARKES teleskopa unutar radio ljuske ostatka u potrazi za mogućom povezanošću s pulsarom. Uspješno otkrivanje pulsacija omogućilo bi preciziranje mjere raspršenja te time i dob i udaljenost na kojoj se G321.3-3.9 nalazi, kao i njegovu brzinu širenja,” pojasnili su znanstvenici.
