Brončani pečatni prsten s prikazom aleksandrijskog svjetionika pronađen je u podvodnim ostacima palače na nekadašnjem otoku Antirhodos. Motiv na prstenu podsjeća na prikaze svjetionika s antičkog novca, a istraživački tim navodi da je to prvi poznati pečatni prsten s takvim prikazom.
Predmet je otkriven tijekom istraživanja Europskog instituta za podvodnu arheologiju (IEASM), u suradnji s egipatskim Ministarstvom turizma i starina. Nalazište se danas nalazi pod morem u aleksandrijskoj istočnoj luci, na prostoru koji je u antici pripadao kraljevskoj četvrti.
Tim Francka Goddija objavio je nalaz 7. listopada. Položaj prstena unutar palače posebno je zanimljiv jer pečatni prsten nije služio samo kao nakit. Njegovim se motivom mogao napraviti otisak u vosku ili glini i tako označiti ili potvrditi dokument, spremnik ili drugu pošiljku.
Prepoznatljiv simbol grada
Svjetionik je izgrađen na otoku Farosu oko 280. godine prije Krista. Ubrajao se među sedam čuda antičkog svijeta i postao jedan od najprepoznatljivijih simbola Aleksandrije. Njegova praktična uloga bila je voditi pomorce prema gradu i njegovoj luci.
Prikazi na novcu jedan su od izvora za proučavanje izgleda građevine koja više ne stoji. Mali prikaz na prstenu pripada istoj široj tradiciji prikazivanja svjetionika, premda istrošeni detalji ne omogućuju pouzdano čitanje svih njegovih elemenata.
Povjesničarka umjetnosti Doris Behrens-Abouseif, koja nije sudjelovala u istraživanju, također smatra da motiv vjerojatno prikazuje svjetionik. U razgovoru o nalazu upozorila je na usporedive prikaze na aleksandrijskom novcu. Nije, međutim, neovisno potvrdila da je to jedini takav prsten.
Pečat ne otkriva ime vlasnika
Istraživači iz IEASM-a mogućnost uporabe prstena povezuju s upravnim poslovima palače i svjetionika. Takvo tumačenje proizlazi iz mjesta nalaza i odabranog motiva. Ono zasad ne utvrđuje tko je prsten nosio ni koju je točno dužnost ta osoba obavljala.
Moguće je i drukčije objašnjenje simbola: motiv poznate građevine mogao je upućivati na grad iz kojeg je vlasnik dolazio. Sama slika svjetionika zato nije dovoljna da se prsten pripiše upravitelju svjetionika ili članu vladarske obitelji.
Ni usporedba s novcem iz drugog stoljeća naše ere ne određuje automatski starost prstena. Sličan motiv može se upotrebljavati dugo, pa se datiranje predmeta mora osloniti i na druge podatke. U objavi nalaza nije navedena konačna, precizna datacija.
Antirhodos je dio nekadašnjeg središta kraljevske vlasti, no povijest palače ne može se jednostavno prenijeti na svaki predmet pronađen među njezinim ostacima. Prsten zasad daje izravan dokaz uporabe motiva svjetionika na pečatnom predmetu. Daljnja obrada nalaza i njegova arheološkog konteksta trebala bi pomoći u razjašnjavanju vremena i okolnosti njegove uporabe.
Licencija slike: CC BY 4.0 · Izvorna datoteka.
